Senin, 31 Mei 2021

“Pandemia Harahun Ekonomia Mundu, TL nia Ekonomia Monu Laos Supreza"


 Tinan ida ho balun ona pandemia Covid-19 ejiste  iha mundu, nia konsenkuensa mak ema barak lakon ona nia vida tanba vírus ne’e, no harahun ona ekonomia mundu nian, inklui ekonomia Timor-Leste.

Iha Timor-Leste iha grupu no sidadaun balun  nafatin buka fó sala ba Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak. Iha Estadu direitu demoktariku ema hotu hato’o nia opiniaun maibé tenki objetividade no fó solusaun laos explora sentimentu povu nian  ba interesse grupu ka partidária.

Grupu sira ne’e ejizé Governu ne’e tenki halo milagre maibé realidade, ita hare deit iha mundu, Covid-19 fó impaktu ba ekonomia nasaun hotu, inklui nasaun sira ne’ebé nia ekonomia forsa no avansadu mos sofre.

Tuir dadus mundial hanesan  International Moniter Fund (IMF) hatudu katak, Covid-19 laos fó impaktu ba saúde públika maibé ekonomia, ema barak lakon sira nia servisu, ho situasaun ne’e ema barak labele selu uma ne’ebé sira aluga, labele selu taxa, tanba sira laiha rendementu, oportunidade servisu ne’ebé minimu tebés (kiik tebtebes),

Ezenplu nasaun Brazil  nia ema 13.4% lakon servisu, Italia 11%, Kanada 9.7%, EUA 8.9% (iha Marco 2020 EUA nia ema hamutuk 3.3 milloens mak lakon sira nia servisu) ,Franca 8.9%,Inglatera 5.4%,Alemanha 4.3%,Japaun 3.3%.

Tui Ekonomia survei, ita nia vizinhu Indonesia mos hetan impaktu, ezenplu iha tinan 2019 sira nia produtu internu brutu (PIB) 5.0%, depois Covid-19 iha tinan 2020 Indonesia PIB  tun  ba 0.1%. 

Istimisaun IMF nian katak, ekonomia globál ne’e tun makas 4% iha 2020, nune’e TL nia ekonomia monu laos supreza ba ita tanba durante ne’e ekonomia TL mak hanesan ne’e.

Dadus husi IMF ne’e hatudu katak, Covid-19 laos afeta deit ba ita nia ekonomika maibé mundu tomak seofre ida ne’e, nasaun bobot, nasaun sira ne’ebé ekonomikamente forte sira mos sofre ba situasaun ida ne’e.

Sé ohin loron ita hakilar katak, Ekonomia TL lalao, durante Timor-Leste restaura indenpendensia, partidu ida ukun kleur liu mak CNRT, ukun ho estabilidade polítika, estabilidade siguransa no sosiál, CNRT la halo miligre agora ho covid-19 ne’ebé nasaun hotu infrenta CNRT hakarak milagre akontese.

Durante ne’e, ita la harii aleserse ekonomia ida ne’ebé bele forte no perparadu hodi hasoru situasaun hanesan agora, agora ita iha funu laran (negara dalan keadaan darurat  tinan ida ho balun ona) mak  ita hakilar atu halo milagre.

Situasaun ida TL infrenta nasaun hotu infrenta, no nasaun hothotu halo medidas sira hodi responde impaktu Covid-19 ba ekonomia no rendementu ema nian mak hanesan, hanesan mos saída mak TL halo dadaun mak  apoio aihan sira (hanesan cesta bazika), subsidiu elitrisidade, ida nemak sira halo.

Dalan hakotu Covid-19 ita hotu tenki kumpri regras ne’ebé Eastadu aplika nune’e ita tama fali situasaun normal hodi aselera dezenvolvimentu nasional.

Solusaun polítika agora mak, ita hotu kontribui ba Estadu hodi luta kontra Covid-19 no hakat liu situasaun difisil ne’e.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar