Minggu, 12 Februari 2023

Cesta Bazika Fó Impaktu ba Produsaun Agrikula

Sekretáriu Jerál FRETILIN, Kamarada Dr. Mari Alkatiri hatete, iha VIII Governu konstitusionál jilid II ne’ebé FRETILIN involve iha Governu, introduz medidas foun lubuk ida ne’ebé bele fó impaktu ba ekonomia rai laran inklui hasae produsaun agrikula.

Medidas foun ida ne’ebé mak introduz depois FRETILIN viabiliza VIII Governu konstitusionál mak Cesta Bázika.

 Cesta Bazika laós deit Governu fahe hahan ba Povu maibé programa Cesta Bázika motiva agrikultór sira hasaé sira nia produsaun agrikula.

 “Programa Cesta Bázika fo impaktu postivu tebes ba povu, laos ba simu para han deit deit maibé impaktu positive ba agrikultor atu produs bo’ot liu tan,”

Prinsipiu programa Cesta Bázika motiva agrikultór sira hasaé produsaun ne’ebé bo’ot hodi halo to’os no natar barak liu tan, nunee bele lori ba merkadu hodi faan produtu ne’ebé maki ha no faan ho folin neebe asisivél.

Agrikultór sira iha Postu Administrativu Maubisse, Suku Manelobas konsidera programa ne’e fó duni benefisiu ba Agrikultór sira, ezemplu iha Manelobas, agricultor sira nia  produsaun hanesan koto, repoillo no feuk- ropa iha folin tanba bainhira agrikultór sira kuda merkadu iha ba sira nia produsaun.

Sekretáriu Jerál FRETILIN koalia ida ne’e bainhira halo inkontru ho militantes no comunidade sira iha Suku Manelobas, Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, iha loron 12 Fevereiru 2023.

 

 

Jumat, 03 Februari 2023

Xanana Halo Atentadu Hasoru Soberania Estadu


Prezidente Partidu CNRT Xanana Gusmao  halo antentadu hasoru soberania Estadu RDTL tanba nia uza nia forsa informal hodi intervene desizaun Tribunál ba kazu  familia hitu iha Bekuse, Suku Bekora, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Dili.

Tribunál sira deside ona laiha ema ida maka atu hatuur an aas liu Órgaun soberania Estadu nian, se la konkorda bele foti dalan legal ne’ebé mak iha liu husi prosesu rekrusu ba Tribunál Rekrusu hodi kontesta desizaun ne’ebé Tribunál primeira instansia deside.

Besik tempu kampaiña , Prezidente Partidu CNRT halo polítika demagojia no populizmu hodi kontinua manipula ka halo ema kontente ho promesa sira ne’ebé mak bele la realiza, ho objetivu atu konkista podér polítiku no populizmu.

Bainhira Xanana Gusmão ataka FRETILIN ho Partidu Libertação Popular (PLP), partidu rua ne’ebé iha Governu, Xanana Gusmão hatene hela katak, partidu rua ne’e laiha kompetensia foti desizaun no laaiha ligasaun ba kazu ne’e, nein Governu.

Tribunál mak halo desizaun. La’ós mos Governu maka halo desizaun ida-ne’e, ida-ne’e desizaun husi Tribunál, maibé tentativa bot ida nebe Xanana halo ho forma soe-lia, hodi habosok povu ho deklarasaun kontra FRETILIN no kontra PLP.

Xanana Gusmao koko atu polítiza kestaun ida ne’ebé ho natureza sosiál no judisiál. Hanesan lider Xanana Gusmao la hatene respeita Soberania Estadu nian.

Governu iha devér atu tau matan no tulun rejolve problema ne’ebé familia 7 infrenta maibé laos ho maneira ida hanesan Xanana Gusmao halo.

Bainhira Xanana Gusmão la hola parte iha Governu, sai opozisaun Xanana Gusmao kontinua halo aktu sira ne’ebé dezautoriza Estadu ho polítika baratu demagojia no populizmu.

Núdar lider opozisaun Prezidente Partidu CNRT ne’e bele krítika governu maibé laos ho aktu dezautoriza Estadu. Xanana Gusmao hatudu nia an ne’ebé vulnerável tebes.