Kamis, 09 Desember 2021

Subsidiu ba Xefe Suku Sae ba $250, Xefe Aldeia Sae ba $150


 Subsidiu ba Xefe Suku no Xefe aldeia iha tinan 2022 sei sae tanba Bankada Plataforma (FRETILIN/PLP/KHUNTO)  iha Parlamentu Nasionál, iha diskusaun espesialidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022, hato’o proposta númeru 54 hodi hasae subsidiu ba Xefe Suku no Xefe Aldeia sira.

Proposta Bankada Plataforama (FRETILIN/PLP/KHUNTO), ne’e hasae Xefe Suku nia intensive ne’ebé antes ne’e $140 sae ba $250 no Xefe Aldeia antes ne’e $100 sae ba $150, pesoál apoio Suku antes $115 sae ba 140, entertantu Delegado/a no Juventude Feto no Mane antes ne’e $30 sae ba $40.

Polítika ida ne’e, Bankada Plataforma hamutuk ho VIII Governu deside hodi fó konsiderasaun ba servisu autoridade lokal ne’ebé eleitu direita husi nia povu no servisu hodi servi povu iha suku.

OJE 2022, Bankada Plataforma Propoin Uma 10 Kada Suku


 Bankada Plataforma (PLP/KHUNTO/FRETILIN) iha Parlamentu Nasionál, iha diskusaun Orsamentu Jerál Estadu 2022, liu husi proposta númeru 54, propoin aumenta osan iha programa Uma Kibiit Laek (UKL) kada suku sei hetan uma 10.

Iha proposta inisiál ne’ebé governu aprezenta osan milloens $21.118.045 ho objetivu katak suku ida sei hetan UKL 6, maibé ho proposta bankada plataforma nian husu aumenta tan osan montante milloens  $63,600.00 nune’e osan sae ba milloens $84,718,045 no suku ida sei hetan UKL 10.

Propasta Bankada Plataforma ne’e, liu ho votus 47 afavor, kontra 0 no apstensaun 13. Nune’e iha tinan 2022 Governu sei konstrui UKL hamutuk 4420 iha teritori nasionál tomak.

Deputadu Abel Pires nudar proponent hatete,polítika ida ne’e atu diginifika povu no redus kondisoens povu ne’ebé moris iha extremu nia laran.

Senin, 31 Mei 2021

“Pandemia Harahun Ekonomia Mundu, TL nia Ekonomia Monu Laos Supreza"


 Tinan ida ho balun ona pandemia Covid-19 ejiste  iha mundu, nia konsenkuensa mak ema barak lakon ona nia vida tanba vírus ne’e, no harahun ona ekonomia mundu nian, inklui ekonomia Timor-Leste.

Iha Timor-Leste iha grupu no sidadaun balun  nafatin buka fó sala ba Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak. Iha Estadu direitu demoktariku ema hotu hato’o nia opiniaun maibé tenki objetividade no fó solusaun laos explora sentimentu povu nian  ba interesse grupu ka partidária.

Grupu sira ne’e ejizé Governu ne’e tenki halo milagre maibé realidade, ita hare deit iha mundu, Covid-19 fó impaktu ba ekonomia nasaun hotu, inklui nasaun sira ne’ebé nia ekonomia forsa no avansadu mos sofre.

Tuir dadus mundial hanesan  International Moniter Fund (IMF) hatudu katak, Covid-19 laos fó impaktu ba saúde públika maibé ekonomia, ema barak lakon sira nia servisu, ho situasaun ne’e ema barak labele selu uma ne’ebé sira aluga, labele selu taxa, tanba sira laiha rendementu, oportunidade servisu ne’ebé minimu tebés (kiik tebtebes),

Ezenplu nasaun Brazil  nia ema 13.4% lakon servisu, Italia 11%, Kanada 9.7%, EUA 8.9% (iha Marco 2020 EUA nia ema hamutuk 3.3 milloens mak lakon sira nia servisu) ,Franca 8.9%,Inglatera 5.4%,Alemanha 4.3%,Japaun 3.3%.

Tui Ekonomia survei, ita nia vizinhu Indonesia mos hetan impaktu, ezenplu iha tinan 2019 sira nia produtu internu brutu (PIB) 5.0%, depois Covid-19 iha tinan 2020 Indonesia PIB  tun  ba 0.1%. 

Istimisaun IMF nian katak, ekonomia globál ne’e tun makas 4% iha 2020, nune’e TL nia ekonomia monu laos supreza ba ita tanba durante ne’e ekonomia TL mak hanesan ne’e.

Dadus husi IMF ne’e hatudu katak, Covid-19 laos afeta deit ba ita nia ekonomika maibé mundu tomak seofre ida ne’e, nasaun bobot, nasaun sira ne’ebé ekonomikamente forte sira mos sofre ba situasaun ida ne’e.

Sé ohin loron ita hakilar katak, Ekonomia TL lalao, durante Timor-Leste restaura indenpendensia, partidu ida ukun kleur liu mak CNRT, ukun ho estabilidade polítika, estabilidade siguransa no sosiál, CNRT la halo miligre agora ho covid-19 ne’ebé nasaun hotu infrenta CNRT hakarak milagre akontese.

Durante ne’e, ita la harii aleserse ekonomia ida ne’ebé bele forte no perparadu hodi hasoru situasaun hanesan agora, agora ita iha funu laran (negara dalan keadaan darurat  tinan ida ho balun ona) mak  ita hakilar atu halo milagre.

Situasaun ida TL infrenta nasaun hotu infrenta, no nasaun hothotu halo medidas sira hodi responde impaktu Covid-19 ba ekonomia no rendementu ema nian mak hanesan, hanesan mos saída mak TL halo dadaun mak  apoio aihan sira (hanesan cesta bazika), subsidiu elitrisidade, ida nemak sira halo.

Dalan hakotu Covid-19 ita hotu tenki kumpri regras ne’ebé Eastadu aplika nune’e ita tama fali situasaun normal hodi aselera dezenvolvimentu nasional.

Solusaun polítika agora mak, ita hotu kontribui ba Estadu hodi luta kontra Covid-19 no hakat liu situasaun difisil ne’e.

Minggu, 30 Mei 2021

Karreta Privada Deputada Anabela Rejistadu iha PN

Karreta Deputada Maria Anabela Sávio ho matríkula No 21-199 ne’ebé uza senhas Parlamentu Nasionál ba ense kunbustível rejistadu no hetan autorizasaun husi Parlamentu Nasionál hodi utiliza ba halo fiskalizasaun tanba Karreta iha Parlamentu Nasionál limitadu.

 Iha dia 9 fulan-abríl 2019, tuku 17:40 loraik, pesoál CAC nian prende karreta nia dokumentu bainhira deputada Anabela ninia kondutór enxe ‘senhas’/kupon  kombustível estadu nian ba karreta privada ho xapa-matríkula No 21-199 iha estasaun abastesimentu kombustível nian - Lafaek Oil and Gas Comoro.

 Depois hetan kontaktu via telefone, deputada Anabela informa kedas funsionáriu Parlamento Nasionál (PN) nian ne’ebé bá esplika katak karreta privada ne’e rejistadu iha PN atu utiliza ba halo fiskalizasaun. Nune’e loron tuirmai dia 10 fulan-abríl 2021, CAC sira-nia pesoál ne’ebé esklaresidu bá PN hodi hato’o deskulpa ba kondutór tan dezentendimentu ne’e.

 “Ida-ne’e tanba ‘senhas’ kombustível nian legál hodi enxe karreta privada ho xapa-matríkula No 21-199 ne’ebé rejistadu no hetan autorizasaun husi PN. Prátika ne’e deputadu sira seluk mós hala’o tanba PN lafasilita veíkulu ruma, ne’eduni sira tenke utiliza karreta privada hodi apoia fali serbisu PN nian. Inklui mós deputada Anabela husikedas Kuarta to’o Kinta Lejislatura ohin loron, oferese ninia karreta privada, nein PN aluga ho $5 centavos ruma,”

 Deputada Anabela mós uza karreta Parlamentu Nasionál ida ho xapa-matríkula No 88-37, oferese husi Bankada FRETILIN no rejistu iha PN, maibé karreta ne’e iha problema laran tanba tuirloloos leilaun ona tanba problema karreta sira ne’e oras ne’e dadaun iha matrikula rua ida privadu no ida Parlamentu Nasionál nian. Nune’e karreta ne’e ninia dokumentu sira seidauk klaru no labele utiliza ba hala’o serbisu iha fatin hotu liuliu ba Oecússi.

 Kazu ne’e hahu, Julgamentu iha Tribunál Distritál Díli nian iha loron kinta-feira (27/04/2021) semana kotuk.

Kona-ba kazu enxe ‘senhas/kupon’ kombustível estadu nian ba karreta privada, deputada Anabela Sávio kondena maka’as mídia balun ne’ebé halo akuzasaun falsa hasoru nia iha tinan 2019.

 Liuliu mídia AMP (Aliança Maioria Parlamentar) nian no mídia ofisiál balun ne’ebé akuza deputada Anabela enxe ‘senhas’ kombustível ba ninia karreta privada bainhira pasiár ho ninia kaben no família hafoin kaer-toman husi pesoál Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian.

 

 

 

 

 

 

 

 

Individu Ne’ebé Vasina Konpleta Bele Livre Sirkula

Sidadaun  ne’ebé simu vasina konpleta (dala rua) bele serkula iha teritori Timor-Leste tomak, desizaun ne’e Governu foti  liu husi, inkontru Konsellu Ministru iha loron 31 Maiu 2021, iha Auditorium Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili.

 

Liu husi komonikadu imprensa ne’ebé asesu, regra ne’e aplika mos ba distritu sira ne’ebé oras ne’e dadaun aplika hela medidas serka sanitária, katak sidadaun ne’ebé simu vasina konpleta bele tama ba munisípiu ne’ebé aplika SS.

 

“Kona-ba medida ezekusaun sira anteriór Deklarasaun Estadu Emerjénsia nian, rejista de’it alterasaun, hodi estabelese nafatin katak indivíduu sira ne’ebé ho sertifikasaun vasina kompleta kontra COVID-19, bele sirkula livre iha territóriu tomak, ne’ebé inklui munisípiu sira ne’ebé abranje husi impozisaun serka sanitária no/ka konfinamentu domisiliáriu,”  Sita husi Komonikadu ne’ebé Blog ne’e asesu..

 

Desizaun ne’e Governu foti hafoin rona no analiza aprezentasaun pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi koordenadór sira husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian (SIJK).

 

Nune’e, iha loron ne’e kedas, Konsellu Ministrus aprova ona medida sira ba ezekusaun Deklarasaun Estadu Emerjénsia, ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika n. 35/2021, loron 28 fulan-maiu, hodi hatán ba pandemia COVID-19. Estadu emerjénsia, ne’ebé renova daudaun ne’e, abranje territóriu nasionál tomak no vigora husi tuku 00:00 loron 2 fulan-juñu tinan 2021 no tuku 23:59 loron 1 fulan-jullu tinan 2021.

 

 

Regra sira seluk ne’ebé sei mantein, obriga sidadaun sira hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste atu mantein distánsia pelumenus metru ida ho ema seluk ne’ebé la hela iha ekonomia komun.

Kontinua obriga atu utiliza máskara oin nian ne’ebé taka inus no ibun bainhira hakarak tama ka hela iha fatin públiku ka privadu hirak ne’ebé ema hotu uza no fase liman bainhira hakarak tama ba estabelesimentu komersiál sira, industriál ka prestasaun servisu nian ka ba edifísiu sira iha ne’ebé servisu administrasaun públika nian funsiona. Ema hotu-hotu iha obrigasaun mós atu evita formasaun halibur-malu, iha dalan públiku.

 

Konsellu Ministru mos, aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária nian iha Munisípiu sira Bobonaru, Kovalima no Dili ba loron 14 tan e no munisípiu sira Baukau no Vikeke ba loron 7 tan.

 

Nune’e, bandu sirkulasaun ema sira nian entre munisípiu sira-ne’e no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku, ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian.

 

Konsellu Ministrus aprova ona Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun konfinamentu obrigatóriu iha Munisípiu Dili ba loron 14 tan.

 

Iha Munisípiu Dili mós mantein nafatin impozisaun konfinamentu domisiliáriu jerál ba ema hotu-hotu ne’ebé maka hela ka oras ne’e daudaun iha hela Munisípiu Dili, exetu tanba razaun sira ne’ebé uluk define tiha ona, liuliu tanba razaun sira saúde nian, serbisu no ba asesu sasán no servisu sira ne’ebé sai hanesan nesesidade bázika no atu partisipa iha selebrasaun sira karris relijiozu no eventu kultu sira seluk. Rejista de’it alterasaun ida, ho autorizasaun ba sidadaun sira bele auzenta husi sira-nia rezidénsia hodi realiza resenseamentu eleitorál.

 

Responsavel sira SIJK, iha sira-nia aprezentasaun, informa ona ba membru Konsellu Ministrus katak Iha loron 14 ikus ne’e, husi loron 17 to’o loron 30 fulan-maiu, rejista ona infetadu totál hamutuk 2.432 ho SARS-CoV-2 iha país tomak. Husi númeru ida-ne’e hamutuk kazu 2.043 rejista iha Dili, iha Bobonaru kazu hamutuk 131, Kovalima 81, iha Baukau hamutuk kazu 55 iha Vikeke kazu hamutuk 53.

Dezde inísiu pandemia ne’e nian deteta ona ema ne’ebé infetada husi Coronavirus foun totál hamutuk 6.615. Daudaun ne’e iha kazu ativu iha país hamutuk 2.648. Munisípiu sira ne’ebé ho kazu ativu liu maka hanesan iha Dili hamutuk kazu 2. 079, iha Baukau hamutuk kazu 179, iha Kovalima hamutuk kazu 150, iha Bobonaru hamutuk kazu 126 no Vikeke hamutuk kazu 35.

 

Aprezenta mós dadus sira kona-ba implementasaun vasina kontra COVID-19 iha Munisípiu Dili nian. To’o ohin loron Timor-Leste simu ona doze rihun 60 husi vasina AstraZeneca ne’ebé oferese husi Austrália no doze rihun 24 husi proveniente mekanizmu COVAX. Dezde inísiu kampaña vasinasaun iha loron 7 fulan-abril liubá, simu ona doze dahuluk husi vasina totál hamutuk ema 76.582 iha país tomak, ida-ne’ebé korresponde 10% husi populasaun ho idade liuhusi tinan 18. Iha Munisípiu Dili, vasina ona ema hamutuk 64.005, ne’ebé korresponde 30% husi populasaun ho idade liuhusi tinan 18 iha Kapitál.