Senin, 20 Juli 2020

Tinan 10 KAK Ejisti, PN Foin fó Nehan ba KAK Tata Korruptor


Depois tinan 10 Timor-Leste harii Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) no  tinan 9 inisia projetu lei anti korrupsaun, foin iha V legislatura ho lideransa Prezidenti Parlamentu Nasionál Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes mak  aprova lei anti korrupsaun/ Lei Prevensaun no Kombate Korrupsaun.


Iha tinan 2009 Parlamentu Nasionál aprova lei kona-ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) , ho  KAK nia ejistensia Estadu Timor-Leste hatudu vontade atu luta kontra korrupsaun tanba konsidera korrupsaun nudar krimi extraordinária ida ne’ebé sai kauza no obstaklu ba dezenvolvimentu nasionál.

Iha tinan 2010 Parlamentu Nasionál hili Komisariu Komisaun Anti Korrupsaun ho nia adjuntu sira, hodi halao sira nia kñar tuir mandatu lei KAK nian hanesan, investigasaun, prevensaun,edukasaun, kampaiña no peskiza.

Ho ida ne’e deit la to’o tanba entidade hotu preokupa KAK LAIHA NEHAN TATA KORRUPTOR, tanba KAK persiza lei espesiál ida atu bele kombate korrupsaun, nune’e iha II legislatura mosu inisiativa husi Deputadu sira husi Parlamentu Nasionál atu kria  Lei Anti Korrupsaun (LAK),  hahu’u husi  II Legislatura,  to’o mai III Legislatura, maibé kaduka  hotu, públiku preokupa no konsidera PPN sesante sira budu lei ne’e iha gabeta.

Hafoin iha inisiu V Legislatura Deputadu sira husi Bancada FRETILIN no PD, hola fali inisiativa hodi aprezenta Pojetu Lei Anti Korupsaun, ho hanoin ida katak KAK tenki iha nehan tata korruptor tanba korrupsaun nudar inimigu foun Povu Maubere nian.

Iha V legislatura ho lideransa PPN sesante Deputadu Arão Noé, no Deputada Carmelita Moniz nudar Prezidenti Komisaun A hahu deskute tinan rua resin, depois mosu mudansa ba lideransa meza PPN iha 19 Maio 2020, PN lidera fali husi Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes no komisaun A lidera fali husi Deputadu Joaquim do Santos Boraluli  hahu debate fali  lei refere husi Same mai Aisirimou, Alileu, no 20 Jullu 2020 , representante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional konsege halo aprovasaun finál  global ho votu unanimidade (61) votu afavór.

Lei ne’e debate hetan kontribuisaun makas husi  instituisaun relevante sira, hanesan,Ministeriu Publiku , Komisaun Anti Korupsaun , PDHJ ,Polisia Sientifika no Investigasaun Kriminal, Ministerio Justica, no organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé durante ne’e halo advokasia kontra korrupsaun.

Durante diskusaun lei ne’ebé iha inisiu mai ho titlu  Lei Anti Korrupsaun muda tiha ba Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun ho artigu 118 ne’ebé kompostu husi kapitúlu III hanesan, Prevensaun, Deklarasaun Rikusoin no Kriminalizasaun.
Lei ne’e horseik loron 20 Jullu 2020, Parlamentu Nasionál aprova ona ho votu unanimidade maibé Estadu liliu Governu tenki investe makas iha KAK, intermus rekrusu humanus no kondisoens servisu atu nune’e KAK bele halao kñar ho diak nune’e bele konkretiza mehi Timor-Leste nian ba Luta Kontra Korrupsaun!



Selasa, 14 Juli 2020

Lere: Deputadu Koalia ‘Sukat Ibun’


Maijor-Jeneral Lere Anan Timur konsidera deputadu sira nebe gosta fahe ema, baku malu no harahun meza iha parlmentu mak kontra konstitusional no konsidera hanesan moe no edukasaun laiha.

Dezentendementu entre deputadu sira iha Parlamentu Nasionál akontese iha loron-14 jullu 2020, Bankada CNRT-2007 nia deklarasaun sobre Xefe Estadu Maior Jeneral Lere Anan Timur, ne’ebe mak iha semana liu ba ko’alia sobre PNTL F-FDTL halo juramentu ba partidu polítiku. Liga ba ejonerasaun ba Sarjento Abreu tanba la leal ba partidu no leal fali ba GAM.

Tanba ne’e, Xefe Estadu Jeneral husu ba deputadu sira atu labele halo komparasaun entre PNTL no F-FDTL nune’e halo kuadru sira iha instituisaun laran deskonfia malu, se karik iha evidensia ruma, Maijor-Jeneral husu ba deputadu sira atu hato’o keixa.

“Ha’u rona informasaun, horsehik (14/7) sira (deputadu) atu tuku malu dehan katak tanba haksesuk malu ba Forsa Armadas ho Polisia, sira (deputadu CNRT-2007-red) dehan forsa armada ladiak polisia mak diak. Loos forsa armada ladiak ne’e tanba foin dadauk ha’u duni sai arte marsiais ida ke la’os leal ba komando, agora polisia diak ne’e tanba, polisia ida hela iha liur tinan-5 to’o 10 mai komanda fila-fali, ida ne’e mak diak, ida ne’e mak diak.”

Forsa Armada ladiak ne’e tanba katuas sira funu tinan-24 iha ai-laran, ami aseita fo nia reforma agora hela iha uma, sira halo saida ko’a tua, halo toos no natar, too veteranus balu hetan ameasa tan husi komunidade balu tanba tau laxu ba animal. Tuir loloos deputadu sira iha neba diskutu konaba veteranus sira nia moris no povu.

𝑻𝒂𝒏𝒃𝒂 𝒏𝒆𝒆 𝒅𝒆𝒑𝒖𝒕𝒂𝒅𝒖 𝒔𝒊𝒓𝒂 𝒊𝒉𝒂 𝑷𝒂𝒓𝒍𝒂𝒎𝒆𝒏𝒕𝒖 𝒏𝒆𝒆𝒃𝒂 𝒊𝒅𝒂-𝒊𝒅𝒂𝒌 𝒉𝒐 𝒏𝒊𝒂 𝒊𝒏𝒕𝒆𝒓𝒆𝒔𝒆 𝒌𝒂𝒓𝒊𝒌, 𝒉𝒆𝒊𝒏 𝒑𝒂𝒓𝒂 𝒕𝒊𝒏𝒂𝒏-𝒍𝒊𝒎𝒂 𝒉𝒐𝒕𝒖 𝒔𝒊𝒓𝒂 𝒔𝒊𝒎𝒖 𝒑𝒆𝒏𝒔𝒂𝒖𝒏 𝒗𝒊𝒕𝒂𝒍𝒊𝒔𝒊𝒂. 𝑯𝒂𝒖 𝒅𝒆𝒉𝒂𝒏 𝒔𝒊𝒓𝒂 𝒏𝒆𝒆 𝒍𝒂𝒊𝒉𝒂 𝒅𝒊𝒓𝒆𝒊𝒕𝒖, 𝒍𝒆𝒊 𝒏𝒆𝒆 𝒉𝒂𝒍𝒐 𝒔𝒂𝒃𝒓𝒂𝒖𝒕 𝒉𝒆𝒍𝒂. 𝑻𝒂𝒏𝒃𝒂 𝒔𝒂𝒊𝒅𝒂 𝒎𝒂𝒌 𝒂𝒎𝒊 𝒗𝒆𝒕𝒆𝒓𝒂𝒏𝒖𝒔 24-𝒂𝒏𝒖𝒔 𝒍𝒂𝒊𝒉𝒂 𝒑𝒆𝒏𝒔𝒂𝒖𝒏 𝒗𝒊𝒕𝒂𝒍𝒊𝒔𝒊𝒂, 𝒉𝒂𝒖 𝒏𝒊𝒂 𝒌𝒂𝒕𝒖𝒂𝒔 𝒔𝒊𝒓𝒂 𝒓𝒆𝒇𝒐𝒓𝒎𝒂, 𝒌𝒐𝒂 𝒕𝒂𝒏 𝒔𝒊𝒓𝒂 𝒏𝒊𝒂 𝒐𝒔𝒂𝒏 𝒎𝒂𝒏𝒂𝒏 𝒅𝒆𝒊𝒕 110 𝒅𝒐𝒍𝒂𝒓 𝒌𝒂𝒅𝒂 𝒇𝒖𝒍𝒂𝒏, 𝒊𝒅𝒂 𝒏𝒆𝒆 𝒎𝒐𝒓𝒂𝒍 𝒍𝒂𝒊𝒉𝒂.” 𝑳𝒆𝒓𝒆 𝑨𝒇𝒊𝒓𝒎𝒂.

“Ha’u hanoin katak deputadu sira iha parlamentu atu defende interese povu nian, mais se mangame nafatin, ami mos loron ida sei toma pozisaun ida ne’ebé ke dalaruma imi la gosta, la gosta mos tenke toma, purque ne demais ona. Iha parlamentu laos atu soran ema fahe ema, ne’eba atu diskute konaba distinu povu no nasaun nian, halo lei ne’ebe real ba povu nia situasaun. Laos kada tinan 5 o hein pensaun vitalisia sosa pajero,” Lere, dehan.

“Agora ita rekonsiliasaun ema ne’ebe lakohi ukun-an mos tur iha Parlamentu Nasional ibun boot dehan katak defende povu nia direitu, be uluk funu ne’e o la defende. Iha parlamentu neba dehan katak, “ami defende maun Xanana”. Bee ami sira ne’e uluk defende hodi ami nia ran, mate ne’e ami lakoalia buat ida imi (grupu otonomi CNRT iha parlamentu) ida uluk lakohi ukun-an agora imi dehan defende maun Xanana. Ida ne’e sira iha neba atu fahe deit ema.” Lere hatete.

“Ha’u hanoin agora demokrasia deputadu sira maibé tenke ho limiti no deputadu sira ne’e tenke rekonhese o nia passadu, o labele dehan ita ne’e hanesan deit. Depois veteranus sira tur iha Parlamentu neba mos hanesan, ha’u mak iha tur iha Parlamentu ema ruma kuandu kritika ha’u nia maluk ha’u nonok, ita tenke hateke ba kotuk, agora iha neba laiha deputadu balu aproveita sira hamrik iha kotuk.”

Deputadu sira ko’alia sobre forsa militares ba juramentu ne’e, husu ba deputadu sira atu hatudu faktus no labele ibun boot. Hanesan faktus ida sarjentu Abreu la leal ba komando nune’e ezonera tiha.

“Ami mos ejiji parlamentu deputadu sira ibun bot ne’e hatudu evidensia, se mak jura ba partidu no se mak jura ba arte marsiais keta ha’u (Lere) ka keta Falur (Brigadeiru) ga keta Koliati (XEM) sese deit tenke temi naran, labele halo ami dekonfia malu iha instituisaun nia laran. Sira nia uluk funu nia laran hakarak fahe ohin loron hakarak fahe nafatin,”

𝙎𝙞𝙧𝙖 𝙞𝙝𝙖 𝙥𝙖𝙧𝙡𝙖𝙢𝙚𝙣𝙩𝙪 𝙉𝙖𝙨𝙞𝙤𝙣𝙖𝙡 𝙩𝙚𝙣𝙠𝙚 𝙧𝙚𝙠𝙤𝙣𝙝𝙚𝙨𝙚 𝙣𝙞𝙖-𝙖𝙣, 𝙣ã𝙤 𝙢𝙚 𝙙𝙞𝙜𝙖𝙨 𝙨𝙞𝙧𝙖 𝙣𝙚𝙚 𝙪𝙡𝙪𝙠 𝙝𝙤𝙩𝙪-𝙝𝙤𝙩𝙪 𝙧𝙚𝙯𝙞𝙨𝙩𝙚𝙣𝙨𝙞𝙖 𝙣𝙞𝙖 𝙚𝙢𝙖, 𝙨𝙞𝙧𝙖 𝙣𝙚𝙚𝙗𝙖 𝙖𝙪𝙩𝙤𝙣𝙤𝙢𝙞𝙨𝙩𝙖 𝙢𝙖𝙠 𝙗𝙖𝙧𝙖𝙠 𝙞𝙝𝙖 𝙣𝙚𝙗𝙖. 𝘼𝙜𝙤𝙧𝙖 𝙙𝙚𝙛𝙚𝙣𝙙𝙚 𝙣𝙞𝙖 𝙩𝙖𝙭𝙪 𝙙𝙚𝙛𝙚𝙣𝙙𝙚 𝙣𝙞𝙖 𝙛𝙖𝙢𝙞𝙡𝙞𝙖 𝙙𝙚𝙛𝙚𝙣𝙙𝙚 𝙣𝙞𝙖 𝙥𝙚𝙣𝙨𝙖𝙪𝙣 𝙫𝙞𝙩𝙖𝙡𝙞𝙨𝙞𝙖. 𝘼𝙗𝙖𝙣 𝙗𝙖𝙞𝙣𝙧𝙪𝙖 𝙖𝙢𝙞 𝙢𝙤𝙨 𝙚𝙟𝙞𝙟𝙞, 𝙖𝙢𝙞 𝙣𝙞𝙖 𝙥𝙚𝙣𝙨𝙖𝙪𝙣 24 𝙖𝙣𝙪𝙨 𝙡𝙖𝙤𝙨 5 𝙖𝙣𝙤𝙨. 𝙃𝙖𝙪 𝙗𝙚𝙡𝙚 𝙙𝙚𝙝𝙖𝙣 𝙠𝙖𝙩𝙖𝙠 𝙧𝙚𝙯𝙤𝙡𝙫𝙚 𝙨𝙞𝙩𝙪𝙖𝙨𝙖𝙪𝙣 𝙤𝙪 𝙨𝙤𝙗𝙪 𝙙𝙚𝙥𝙤𝙞𝙨 𝙧𝙚𝙯𝙤𝙡𝙫𝙚 𝙛𝙞𝙡𝙖 𝙛𝙖𝙡𝙞 𝙢𝙤𝙨 𝙗𝙚𝙡𝙚, 𝙨𝙚 𝙢𝙖𝙠 𝙙𝙚𝙝𝙖𝙣 𝙡𝙖𝙗𝙚𝙡𝙚. 𝙉𝙚𝙚 𝙢𝙖𝙠 𝙙𝙚𝙥𝙪𝙩𝙖𝙙𝙪 𝙨𝙞𝙧𝙖 𝙞𝙝𝙖 𝙣𝙚𝙗𝙖, 𝙠𝙤𝙖𝙡𝙞𝙖-𝙠𝙤𝙖𝙡𝙞𝙖 𝙣𝙖𝙩𝙤𝙣 𝙡𝙖𝙗𝙚𝙡𝙚 𝙙𝙚𝙝𝙖𝙣 𝙞𝙙𝙖 𝙙𝙞𝙖𝙠 𝙡𝙞𝙪 𝙛𝙖𝙡𝙞 𝙞𝙙𝙖 𝙖𝙩 𝙡𝙞𝙪 𝙛𝙖𝙡𝙞,” 𝙇𝙚𝙧𝙚 𝙙𝙚𝙝𝙖𝙣.

Nia hatete se FDTL at karik ohin loron nasaun at ona maibé tanba FDTL diak mak nasaun hakmatek ne’e, devia rezolve Polisia nia problema sobre regulamentu disiplinar ba halo fali komparasaun. Tanba ne’e Maijor-Jeneral garante katak bainhira Forsa Armada lidera husi katuas veteranus sira sei laiha tan problema.

“Tanba ne’e, ha’u husu ba deputadu sira atu diskute mos ami veteranus sira nia moris, labele hare deit sira nia kadeira no hare deit sira nia bikan laran, veteranus sira ohin loron moris at iha uma. Deputadu sira ne’e kontente tanba kada tinan-5 simu pensaun, agora ami luta tinan-24 ami la hetan pensaun vitalisia, ami sei ejiji para ami hetan pensaun”

“ha’u la kontra konstituisaun deputadu sira baku malu meza iha uma fukun mak kontra konstituisaun, tuku, baku malu iha parlamentu mak moe laiha, edukasaun laiha, mal-kriadu tan-tanan deit mak iha neba,” veteranus tinan-24 Lere Anan Timur dehan.