Senin, 19 Oktober 2020

Hatudu Frustrasaun, CNRT Laperparadu Sai Opozisaun


Konstalasaun polítika iha rai laran, halo CNRT sai opozisaun tanba desizaun failladu, oho án/bunuh diri bainhira CNRT deside xumba OJE ne’ebé nia Governu rasik mak aprezenta iha loron 17 Janeiru 2020.

Desizaun ne’ebé CNRT foti ikus mai lori CNRT rasik ba tuur iha bankada opizasaun tanba FRETILIN ne’ebé antes ne’e sai opozisaun deside hodi viabliza VIII Governu liu husi plataforma nune’e mosu maioria foun  iha Parlamentu Nasionál.

Desizaun ne’ebé  FRETILIN foti hodi viabliza VIII Governu klaru katak, salva Estadu, husik VIII Governu ukun to’o tinan lima, labele husik kultura polítika hatun malu bebeik, kultura salva Estadu, polítika ida ne’ebé FRETILIN hatudu desde 2013.

Hafoin lakon póder, CNRT hatudu nia frustrasaun, hatudu opozisaun ida la konstrutivu, liu husi dalan harahun meza Parlamentu Nasionál, deklarasaun no komunikasaun polítika la ho etika polítika maibé hatudu deit frustrasaun no laperparadu sai opozisaun hafoin tinan 10 resin tuur iha Governu goza previlejiu demaijiadu.

Iha Estadu de Direitu Demokratiku , Tribunal mak iha poder atu deklara Governu ida legal ka illegal, agora CNRT nia esforsu atu lori Governu ne’e ba tribunal katak, Governu ida ne’e illegal maibé Tribunal Rekrusu indifere, esforsu lori Rejimentu Parlamentu Nasionál ne’ebé CNRT rasik mak hakerek ba tribunal tanba CNRT rasik hakarak tribunal deklara inkonstitusionalidade ba artigu 16 B, Parlamentu Nasionál katak artigu ne’e kontra konstituisaun.

Maibé ikus mai Tribunal Rekrusu deklara katak, artigu 16 B ne’ebé CNRT rasik mak hakerek ne’e la kontra konstisaun no aktu hotu ne’ebé akontese iha Parlamentu Nasionál ne’e atu polítiku tanba ne’e la viola konstituisaun no lei ruma ne’ebé vigora iha Timor-Leste.

Realidade agora, CNRT kontinua hakilar katak, Governu ida ne’e inkonstitusionál, kontra lei  hatudu katak, CNRT agora nudar opozisaun asumi mos knar  Justisa nian!

 

 

 

Jumat, 02 Oktober 2020

CNRT Haluhan Án, Koko Halo Polítika Pilatus


 CNRT halo polítika to’o haluha án hodi halo polítika fase liman hanesan lolos PILATUS, bainhira iha loron 02 Outobru 2020  halo  deklarasaun polítika CNRT nian iha Parlamentu Nasionál wainhira aprova iha OJE 2020 iha jeneralidade, sira apstensaun tanba OJE 2020 ne’e la hatudu sentidu Estadu.

CNRT konsidera Governu gânancia ba osan, laiha Sentidu Estadu atu poupa osan Fundo Minarai nian, núdar fundo rezerva obrigatóriu para bele benefísia mós ba jerasaun futura.

Depois de sai tiha opozisaun,  CNRT foin  sadar katak uza fundu minarai ne’e tenki ho kuidadu, CNRT xumba tiha OJE nemak dehan tau interese Estadu ás liu, sira nia hanoin mak lalos ona, ou sira nia rasio mak liha ona.

CNRT dehan, orsamentu 2020  ne’e sei kria projetu emerjensia arbiru deit, maibé CNRT haluha durante nia ukun projetu barak laos emergensia maibé tau ba emergensia, ezenplu konkreta mak 143 projetu ne’ebé sai problema to’o agora.

CNRT dehan, efeitus negativus husi inkapasidade VIII Guvernu nian, resulta resesaun ekonómika ho ekonomia Timor-Leste tuun ba negativu 6-7%, iha tempu agora, ida ne’e  hatudu momos CNRT haluha án no koko fase liman hanesan Pilatus tanba sira mak xumba OJE 2020 no pamdemia Covid-19 fó impaktu ba ekonomia global.

CNRT kontinua soé rai rahun ba públiku hodi dún Governu iha tendensia atu lori kadoras Greater Sunrise nian ba Australia, CNRT haluha katak, CNRT seidauk moris FRETILIN dehan kadoras tenki mai Timor-Leste, CNRT hakarak hatudu katak  só sira mak bele ema seluk labele.

CNRT dehan, Estrutura Foun husi Timor Gap no ANPM hatudu de’it sentidu pesimista katak, dalan atu lori Kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste ne’e sei todan tanba tenke iha konsensu ho Australia. Timor-Leste iha Asoens 56,56%, labele  hakruuk fali ba Austrália,

Deklarasaun ida ne’e hatudu katak, wainhira aprova tratadu fronteira maritima CNRT la rasik la lee ou la intende tratadu ne’e.

Prinsipiu tratadu fronteira maritima ne’e, prinsipiu equitativa katak, dezenvolvimentu Greater Sunrise tenki consensus. Hakkerek klaru iha artigu 7 tratadu FM ne’ebé koalia kona-ba konsellu supervizaun ne’ebé Timor-Leste nia reprezentante nain 2 no Australia nain 1 maibé  desizaun hotu tenki consensus, katak kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste , Australia mos tenki aseita se la aseita semak salah?

 

CNRT dehan sira TRAUMA hela ho Fretilin nia polítika ne’ebé, iha tempu nia kaer ukun, penhora tiha RDTL nia soberania Tasi ba Australia to’o tinan 50, sira haluha katak tratadu anterior to’o kaduka Australia seidauk foti mina litru ida husi Greater Sunrise, maibé agora ita fó 30% ba Australia ne’e laos peñor entaun ita fó barlaki karik?

Abaixo Polítiku PILATUS!