Rabu, 13 Desember 2023

RAMOS HORTA HUSU OSAN ESTADU $100 MILL ATU HALO VIAJEN PRIVADU

Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu osan $100.000 dollar Amerikanu hodi halo aktividade privadu Laureadu Noble da Paz nian.

 

Liu husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024, Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu osan $100.000 aloka iha programa dezenvolvimentu komunikasaun institusionál  Governu , iha aktividade foun ida ne’ebé iha relasaun ho Laureadu Noble da Paz para halo viagen ba liur.

 


Ramos Horta hanesan Xefe Estadu dala barak nia hetan konvite husi liur no dala barak mós nia lao gasta osan Estadu nian hodi buka oin iha liur, agora iha OJE 2024 hakarak uza tan osan Estadu nian hodi halo viagen privadu.

Minggu, 15 Oktober 2023

FRETILIN Konsidera IX Governu Laiha Kapasidade Rejolve Problema Folin Fos

Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál,liu husi Deputadu Florentino Sinarai da Costa, lamenta tanba Governu laiha kapasidade halo intevensaun hodi normaliza  folin fos iha merkadu tanba to’o agora fos folin seidauk tun.

 

“Fos folin tun iha ne’ebe?, fos agora folin $19.50,” lamenta Deputadu Bankada FRETILIN iha plenaria iha loron 16 Outobru 2023,

 

 IX Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmao, promete atu normaliza folin fos iha merkadu maibé iha realidade folin fos nafatin.

 

“Intervensaun ba merkadu saida mak fó fali subsidiu ba kompaña? subsidiu ba kompaña sira ne’e atu selu deit tusan laos atu normaliza folin fos iha merkadu,” lamenta Deputadu Xinarai.

 

Reprezentante Povu iha Parlamentu Nasionál ne’e lamenta tanba Prezidente Repúblika José Ramos Horta, kuaze iha aviaun laran hodi semo ba liur, la konsentra iha rai laran hodi fó hanoin ba Governu rejolve problema ne’ebé povu infrenta.

 

“Primeiru Ministru (Xanana Gusmao) ho Prezidente Repúblika (José Ramos Horta) troka malu deit (vizita ba rai liur), ita nia povu hela deit ho promesa mamuk,”

 

Iha loron 27  Setembru 2023, Konsellu Ministru ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru IX Governu, Xanana Gusmao aprova ona dekretu lei ida, núdar matan dalan no medida intervensaun governu nian atu normaliza presu folin fos iha merkadu.

 

Dekretu lei ne’e, fó biban ba Governu atu interven presu fos iha merkadu kada saka governu subsidia $5 dollar, husi $4 milloens ne’ebé Governu fó ba importador sira.

 

Primeiru Ministru Xanana Gusmao rasik promete loron tolu, katak  hahu husi 28 to’o  30 Setembru 2023 folin fos tenki  normal fali maibé realidade fos folin to’o ohin loron seidauk normal.

 

Polítika IX Governu nian hodi interven merkadu ho maneira fó subsidiu ba kompaña importador  sira, hetan reasaun no kritika husi públiku tanba liu husi Orsamentu Retifikativu (OR) IX Governu hatun ona taxa husi 5% ba 2.5%, maibé fó tan subsdiu ba kompaña importador,  tuir lolos subsidiu ba povu agrikultor atu hasae produsaun laos subsidiu fali ba kompaña importador.

 

Senin, 15 Mei 2023

Relatóriu Tribunál, Xanana Halo Pagamentu Ilegál $57 Milloens ba GMN



 

Auditoria Tribunal Contas relata katak, projetu sukat rai (SNC) ne’ebé realiza iha Governasaun CNRT lidera husi Xanana Gusmão hamosu korrupsaun,koluzaun no nepotismu makas, tanba Xanana Gusmao halo pagamento ilegal hamutuk, milloens $57 ba Grupu Media Nasionál (GMN).

Kontratu ba projetu sukat rai (SNC) ne’e, realiza iha tinan 2013 iha Governasaun ne’ebé lidera husi CNRT, no kontratu projetu ne’e halo entre Ministeriu Justisa ne’ebé  momentu ne’eba lidera husi  Ministru Dionisio Babo, ho Grupu Mídia Nasional(GMN) Jorge Serano, ho ho valór milloens $57.225,573,82 dollar Americano.

Pagamentu ilegál ne’ebé Xanana Gusmao halo iha loron 2 Jullu 2014, halo pagamento ilegal  ho totál osan $35.888, iha fulan Agostu to’o Outobru 2014, pagamento ilegál ho totál  $203.366. Iha fulan Janeiru no Marco 2015 pagamento ilegal $134.025. Iha fulan Abril to’o Agostu 2015  pagamento ilegal hamutuk $224.170. Iha fulan Setembro to Dezembro 2015 halo pagamento ilegal $259.336. Iha fulan Jeneiru 2016 -15 Abril 2016 halo pagamento ilegal ho montante $205.576. Iha Abril ate Agusto 2016 pagamentu ilegal $112.500. Pagamentu ilegal ne’ebé halo tan ba projetu ne’e $43.750, tuir tan $60.000 , pagamento ida tan $46.250, ikus liu $31.16 dollar Americano.

Projetu Sukat Rai ne’e nakonu ho KKN tanba projetu ne’e, Governu CNRT intrega deit  GMN núdar grupu media nasional ne’ebé nia nain mak Jorge Serano.

Depois sai opzoisaun, Xanana Gusmão iha kampaiña hakilar ho lian makás katak, sei lori VIII Governu no Primeiru Ministru Taur Matan Ruak  ba tribunal, Xanana koalia to’o haluha án, dezesperadu tanba durante tinan 12 nia ukun, Xanana korrupsaun nia hun no abut lolos mak Xanana.

Iha nia Governasaun maka hahoris gap entre ema kiak no riku bo’ot tebés, tanba ema ne’ebé besik Xanana  mak goja previlejiu demaziadu, agora ibun bo’ot atu lori VIII Governu ba Tribunal.

Xanana Gusmao ho nia CNRT haluha katak, Transparensia Internasionál fó sai nia relatório tinan 2022 hatudu, hahu iha tinan 2020 to’o 2022  korrupsaun menus no hahu tun, bainhira FRETILIN viabiliza VIII Governu lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.

Entertantu korrupsaun sae makás iha CNRT nia governasaun ne’ebé lideradu husi Xanana Gusmão, ida ne’e hatudu momos katak, CNRT nia governasaun mak nakonu ho KKN, Xanana ho CNRT mak hun no abut ba korrupsaun iha TL,  equantu VIII promove transparência no acontablidade.

Iha VIII Governu, projetu hotu implementa tuir lei no regras ne’ebé vigora iha Timor-Leste, enkuantu iha Xanana Gusmão nia Governasaun projetu fahe deit ba grupu, família hodi hariku na iha Timor-Leste.

Abaixo CNRT Korruptor!!!!!!

 

 

 

 

 

 

Minggu, 23 April 2023

FRETILIN HAKARAK 𝐇𝐚𝐫𝐢𝐢 𝐒𝐨𝐬𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐈𝐝𝐚 𝐍𝐚𝐤𝐨𝐧𝐮 𝐡𝐨 𝐒𝐨𝐥𝐢𝐝𝐚𝐫𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐨 𝐅𝐫𝐚𝐭𝐞𝐫𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐔𝐦𝐚𝐧𝐚

Covalima, 23 abril 2023: iha kampaña ne’ebé mak hala’o iha kampu Ladi Suai Munisípiu Covalima Sekretáriu-Jerál FRETILIN afirma katak FRETILIN tenke garante no halo iha nasaun Timor-Leste nuudar partidu libertador mak tenke harii sosidade ida nakonu ho solidariedade no fraternidade umana.

“Saida maka ita tenke halo. Ita tenke harii sosiedade ida ke nakonu ho soliedariedade, nakonu ho fraternidade umana ema ida maun-alin, ita hotu maromak nia oan, buras, paz, estabilidade no justisa. Sosiedade ida ke ita bele dehan ita hatene se mak presiza liu, ita bele ajuda malu. Estadu nia funsaun maka atu kria kondisoes atu hotu-hotu bele moris iha sosiedade ida-ne’e. Sosedade solidaria, sosiedade fraterna, sosiedade justisa ba ema hotu-hotu.”

 Sekretáriu-Jerál kompremte mós ba militante sira katak, ne’e importante. Tebes tanba ne’e iha justisa presiza tebes hahú husi veteranu, faluk, oan kiak.

 Tanba ne’e tenke hahú loke-na atu ema hotu-hotu tama ba uma lisan sagradu mak FRETILIN.

To’o ona tempu ita tenke haburas FRETILIN hanesan uma lisan ba Timor tomak. Tempu atu ita haburas FRETILIN hanesan uma knua ba ita hotu, lataka dalan ba ema ida, lataka odamatan ba ema ida. Tanba ne’e kuadru FRETILIN, militante tenke hatene luku iha povu nia leet, hosi knua ba aldeia, aldeia ba suku, suku ba nasaun.

“Luku kle’an iha povu nia leet atu bele nani hamutuk ho povu atu loke dalan ba naroman,”.

 Tempu to’o ona atu halo justisa ba povu ida ne’e, povu ida ne’e ke fo nia oan ke nurak tebes atu fó an ba mate, tanba ne’e tempu ba lideransa sira agora kontinua hanoin ba povu.

“Tanba ne’e há’u ohin kontente tebes bainhira ha’u mai iha-ne’e (Covalima), ha’u haree joven nakonu iha-ne’e. Joven feto, joven mane nakonu ho fiar tomak, ho enerjia tomak, ho kbiit tomak atu haboot no haburas FRETILIN. Obrigadu ba joven sira be ohin mai iha-ne’e. Obrigadu mos ba veteranu sira be ohin mai iha-ne’e. Obrigaradu mos ba ita hotu.” Sekretáriu-Jeral, hatete.

 

 

 

FRETILIN SEI KRIA KONDISOENS BA PROFESIONAIS SAUDE

Frente Revulusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), sei hadia sistema saúde hodi  kria kondisoens ba profesionais saúde atu bele halo servisu atendementu ba povu ho diak no profesionál liutan.

Timor-Leste iha profesionais  saúde barak tebes  maibé laiha kondisoens atu servisu, TL mós iha especialista  ne’ebé haruka ba fatin hothotu, maibé laiha ekipamentus atu sira bele uza sira nia kapasidade.

“Ita perpara ita nia ema maibé  ita la loke kondisoens para sira atu halo servisu, persiza sistema saúde ida diak maibe sistema saúde ida diak, tenki kompletu no integradu , profesionais saúde, ekipamentus diagnostiku, ekipementus ba tratamentus, inklui aimoruk,” dehan Prezidente Troica, Sekretáriu Jerál FRETILIN Dr. Mari Alkatiri iha Munisípiu Covalima 23 Abril 2023.

Sistema saúde ida que  diak, Fundador Estadu ne’e hatete, tenki hahu uluk hadook ema husi moras laos hein ema moras mak trata.

𝐌𝐚𝐫𝐢 𝐀𝐥𝐤𝐚𝐭𝐢𝐫𝐢: 𝐇𝐚𝐦𝐞𝐭𝐢𝐧 𝐔𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧á𝐥 𝐃𝐚𝐥𝐚𝐧 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐠𝐫𝐞𝐬𝐮

 

 


Covalima, 23 Abril 2023: Sekretáriu-Jerál FRETILIN Marí Alkatiri hato’o liuhusi komprimisu eleitoral iha Covalima katak FRETILIN tenke iha kapasidade atu hametin unidade nasionál hanesan dalan atu lori progresu no dezenvolvementu.

Prezidente liderança TROIKA ne’e afirma katak atu lori naroman ba povu servisu boot ne’ebé mak tenke halo.

“FRETILIN tenke iha kapasidade atu hametin unidade nasionál, hametin unidade nasionál hanesan dalan ida atu lori dezeonvolvimentu ou ita dehan progresu mai rai ida-ne’e, Laiha unidade nasionál laiha progresu. Ne’e mak ita liu tiha tinan 20 resin progresu laiha dezenvolvimentu laiha, Povu halerik nafatin tanba ita ukun kontra malu, diskrimina malu. Tanba ne’e, primeiru: unidade ba progresu. Unidade ba progresu para bele hametin ita-nia hanoin. Hametin ita nia hakarak atu ita bele kompriende didi’ak prosesu tomak. Unidade ba progresu atu ita hotu bele para atu hateke ba kotuk. Hateke nafatin ba kotuk maibe tenke iha vizaun natoon atu hateke no lao ba oin.”

 Sekretáriu-Jerál Mari Alkatiri, dehan atu halo dezenvolvimentu ekonómiku ida atu fó dignidade ba ema hotu. Hotu hotu tenke iha direitu atu moris ho kondisaoens ida bele haburas no hanaruk vida. Haburas no hanaruk ida-idak nia vida liuhosi hanaruk ekonomia familia nian, ekonomia komunidade nian, ekonomia Timor-Leste. Maibé atu la’o ba tenke iha juventude ida dinámiku no produtivu.

“Sidadaun hotu-hotu tenke iha dinámiku no produtividade signifika servisu, servisu, servisu. Atu servisu tenke iha kapasidade, tenke iha sistema edukasaun ida ke diak. Ekonomia dignu signifika saida? Hotu-hotu partisipa iha dezenvolvimentu no hotu-hotu bele hetan ninia benefisiu.” Sekretáriu-Jerál, deklara.

Alende ne’e, fundador FRETILIN no Estadu afirma katak, Tenke iha kapasidade atu hakbiit poder buibere/ empowerment. Buibere sira tenke partisipa ho sira-nia kbiit tomak ba ita-nia prosesu dezenvolvimentu. Buibere sira labele deit hela iha uma, maibé sira iha kapasidade, sira iha intelijénsia, sira iha matenek, sira tenke hetan matenek liutan atu partisipa iha prosesu tomak.


“Ne’e objetivu, ne’e ita bele dehan objetivu sagradu, objetivu nobre hosi dezenvolvimentu FRETILIN,” Sekretáriu-Jerál, dehan.

Rabu, 19 April 2023

𝗟𝗘𝗥𝗘 𝗔𝗡𝗔𝗡 𝗧𝗜𝗠𝗨𝗥: 𝗙𝗥𝗘𝗧𝗜𝗟𝗜𝗡 S𝗔𝗜 𝗠𝗢𝗗𝗘𝗟𝗨 𝗡𝗢 𝗗𝗜𝗙𝗘𝗥𝗔𝗡𝗦𝗔

Karavela-Vemase, Baucau, 19 abril 2023: lideransa TROIKA no segundu jerasaun partidu FRETILIN Lere Anan Timur, iha intervensaun afirma katak partidu FRETILIN ne’ebé mak luta ba libertasaun nasaun, tenke sai nafatin modelu no marka diferensa.

 “Ha’u nia konseitu prinsipiu dehan katak, Marka Diferensa, FRETILIN tenke sai Modelu, FRETILIN tenke marka diferensa, partidu istóriku, lidér istóriku FRETILIN tenke marka diferensa, marka diferensa ne’ebé mak hakuak ema hotu-hotu, transforma o nia inimigu sai o nia amigu.” Lideransa TROIKA Lere Anan Timur, hatete.

 iha nia intervensaun kampaña partidu FRETILIN, fiar metin katak partidu FRETILIN sei manán.

“Ita atu manán eleisaun jeral tinan ne’e, ita bele bolu maluk sira ne’ebé sé kotuk ba ita, hatete ba sira, fila oin ba bandeira ne’ebé hakerek FRETILIN ne’ebé reprezenta ran no isin rihun ba rihun.”

 Durante ukun-an iha vida polítika, depois reformadu husi Tenente Jenerál FALINTIL Força Defesa Timor-Leste, ba dahuluk hamik iha palku kampaña hodi fó viva ba partidu FRETILIN.

 “Nu’udar militar no nu’udar jeneral foin primeira-vez ha’u halo kampaña FRETILIN ba eleisaun 2023 ha’u fiar katak, ita sei manán atu ukun hodi lori povu no nasaun ida ne’e ba oin hodi hala’o dezenvolvementu. Ba FRETILIN hahú funu iha 1975 nia komprimisu mak liberta povu husi kolonialismu no atu lori moris diak ba povu,”

 Tanba ne’e nu’udar lideransa segundu jerasaun partidu FRETILIN, Lere Anan Timur ho prinsipiu sei hamutuk FRETILIN.

 Tanba FRETILIN mak hatene serbi nia povu tuir programa ne’ebé mak durante ne’e implementa ona

    

𝐇𝐚𝐝𝐢’𝐚 𝐄𝐝𝐮𝐤𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧, 𝐒𝐚ú𝐝𝐞 𝐧𝐨 𝐑𝐞𝐤𝐨𝐧𝐬𝐢𝐝𝐞𝐫𝐚 𝐅𝐮𝐧𝐝𝐮 𝐕𝐞𝐭𝐞𝐫𝐚𝐧𝐮

19 abril 2023, Karavela-Vemase, Baucau: Nu’udar partidu libertador rai Timor-Leste, FRETILIN nia obra mak hahoris nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste liuhusi restaurasaun independensia 20 maiu 2002 ne’ebé mak proklama ona iha 28 novembru 1975, tanba ne’e ba obra ida ne’e ema hotu sei labele nega, tanba ne’e jerasaun husi partidu FRETILIN ohin loron iha responsabiliza atu tane nafatin partidu FRETILIN.

 

Prezidente partidu FRETILIN Francisco Guterres Lú Olo husu ba militante no simpatizante servisu maka’as iha loron-21 maiu vota ba partidu atu fila ba ukun rai Timor-Leste.

“FRETILIN hakarak fila fali ba ukun atu hadi’a povu nia moris, em primeiro de tudo ha’u hakarak hatete ba kamarada sira FRETILIN garante edukasaun ida ho kualidade di’ak ba ita nia oan no bei-oan sira ne’ebé eskola hela, kualidade edukasaun ne’ebé diak presiza iha mata-dalan, labarik sira presiza aihan nutrisaun diak ho alimentasaun ne’ebé mak diak, labarik sira tenke hetan refeisaun.”

 

Prezidente Lú Olo, afirma katak FRETILIN sei rekonsidera fali fundu veteranu ne’ebé mak veta husi Prezidente Repúblika Ramos Horta.

 

FRETILIN fila ba ukun para atu hametin estadu, atu la’o tuir dalan konstitusionál nune’e labele iha fali poder informal ne’ebé manda fali poder formal ne’ebé fó husi povu.

Tanba durante tinan-20 ukun-an povu sei halerik nafatin kona-ba sira nia moris, aihan falta ba sira, osan falta ba sira, aimoruk laiha. t” Prezidente Lú Olo hatete.

 

    

ALKATIRI: 𝐅𝐑𝐄𝐓𝐈𝐋𝐈𝐍 𝐌𝐚𝐧á𝐧 𝐏𝐨𝐯𝐮 𝐌𝐚𝐤 𝐌𝐚𝐧á𝐧 𝐒𝐞𝐢 𝐇𝐚𝐝𝐢'𝐚, 𝐇𝐚𝐫𝐢𝐢, 𝐇𝐚𝐛𝐮𝐫𝐚𝐬 𝐧𝐨 𝐇𝐚𝐛𝐞𝐥𝐚𝐫

19 abril 2023, Kairavela-Vemase, Baucau: Sekretáriu-Jerál Partidu FRETILIN no Prezidente TROIKA Mari Alkatiri ho konfiansa katak iha eleisaun parlamentar 21 maiu 2023 povu mak manán, atu nune’e bele hadi’a, harii, haburas no habelar naksala sira ne’ebé mak akontese durante ne’e.

iha kampaña parlamentar ne’ebé mak hala’o iha Kairavela Vemasse, hetan partisipasaun máximu husi militante no simpatizante sira.

 

Molok hato’o kumprimisu eleitoral, Sekretariu Jeral informa katak, Partidu FRETILIN, PLP no KHUNTO asina ona plataforma katak la’o ketak-ketak, sei hamutuk fila fali depois eleisaun sei iha partidu seluk ne’ebé hamutuk tan iha plataforma ho inkluizaun atu lori progresu.

 

“FRETILIN manán Timoroan tomak sei manán, tanba ne’e eleisaun iha 21 maiu 2023 povu mak atu manán tanba ne’e povu tenke vota ba FRETILIN. laiha diskriminasaun hanesan timoroan ita hotu timoroan, Laiha eskluizaun, laiha konflitu. Tanba ne’e ha’u nia apelu hosi ne’e ba oin katak ita-nia ukun tenke fó benefisiu ba povu tomak,” Sekretáriu-Jerál Mari Alkatiri hatete.

 

Prezidente TROIKA afirma katak ba oin tenke barani atu hadi’a no hatur loloos estado de direito democrático tanba iha interferensia husi poder informal ba primeiru orgaun Timor-Leste.

 

“Desde Prezidente foun sa’e, ita hare iha interferensia boot tebes la’os husi Prezidente, husi komandante prezidente nian poder informal hatudu nia-an, “atu dehan veta lei veta lei hakerek ba partidu ida kontra partidu ida hakerek ba tribunal” ida ne’e mak ita asiste.

 

Tanba ne’e obrigasaun FRETILIN nian bainhira manán eleisaun hamutuk ho parseiru sira haboot aliansa ida ne’e atu bele hadi’a estadu hanesan instituisaun ho Sistema semi-prezidensial ne’ebé mak ita define kedas konstituisaun mak iha leten, hadi’a estadu hanesan vida istitusional no kultura istitusional ita tenke hadi’a.”

 

Alen-de ne’e, Sekretariu Jeral Mari Alkatiri hatete katak hadi’a prosesu governasaun atu nune’e labele iha governu diskriminatori.

 

“Sira manán FRETILIN tenke diskriminadu, tanba ne’e tenke hadi’a prosesu governasaun, semak manán ukun ba povu tomak no ukun nasaun tomak, ita tenke hadi’a ida ne’e,"

 

FRETILIN hatudu ona iha iha viabiliza governu ida ne’e, tinan rua ho balu ita halo Uma Naroman ba Povu atu besik ona nove mill, ida ne’e povu sente ho fuan no hare ho matan, ida ne’e kontratu sosial ne’ebé uluk FRETILIN halo ho povu, klaru ke iha plataforma hodi halo servisu ne’e.”

 

“Ita haree ita-nia sistema edukasaun laiha kualidade, tanba ne’e ita tenke hadi’a kualidade, hahú halo teste ba mestre sira ne’e hotu no fó formasaun diak ba sira, semak la hatene labele hanorin,” Sekretariu-Jerál, hatete.

 

Partidu FRETILIN sei hadi’a Sistema saúde no kria kondisaun ba professional médiku sira atu Sistema funsiona ho di’ak.

Alende ne’e sei hadi’a mós agrikultura oinsá atu iha nafatin insentivu ba agrikultór hanesan natar no toos na’in, hanesan programa Sesta Bázika ne’ebé mak governu hala’o ona iha impaktu di’ak ba agrikultor sira. Uma naroman ba povu no plus ne’ebé benefisia ba povu tomak.

 

Sekretariu Jerál kompremete mós katak sei hadi’a problema veteranu atu hatur loloos direitu ida-idak ba veteranu bazeia ba prestasaun iha tempu funu.

 

Atu hadi’a problema sira ne’ebé mak iha, FRETILIN hamutuk ho nia aliadu sira sei kuriji ho governasaun ida kiik iha ain no ulun ida deit no laiha privatijasaun ba ministériu refere. Alende ne’e tenke hadi’a no haburas atu iha servisu ida diak lalais no loloos efikasia no efisiensia.

 

Governu sei hadi’a bee-moos no saneamentu ba povu. Nutirsaun ba estudante sira, estudante tenke iha nutrisaun hahan kualidade no vitamina, nune’e estudante sira sai matenek.

 

Maibé atu realiza komprimisu eleitoral hirak ne’e, la’ós hein deit iha 21 maiu ba vota, hahú agora tenke servisu maka’as.

 

“Hahú agora ita tenke luku kle’an ba povu nia leet, ha’u fulan-6 ona ba aldeia no suku hodi hatene povu nia halerik, povu nia halerik mak edukasaun, saúde, agrikultura no Estrada. Signifika saida mak ita halo besik tinan-20 laloos ou sala tiha ona, tanba iha tinan-20 ne’e ita gasta fundu minarai maka’as tebes. Tanba ne’e FRETILIN manán ita tenke marka diferensa, povu tenke sente dezenvolvementu ne’e to’o iha nia knua.” Sekretariu-Jerál, hatete.

 

FRETILIN marka diferensa iha kapasidade atu halo jestaun ba povu nia osan para fó benefisia ba povu.

 

“Tinan rua ho balu ne’e ita halo buat barak maibé sé ita ukun tinan lima, ita sei halo barak liután no di’ak liután, para ida ne’e akontese saida mak ita tenke halo, ita tenke servisu maka’as, ita tenke halo dor to dor para ita halo edukasaun ba ema hotu,” Sekretáriu-Jeral, dehan.

 

Tanba ne’e FRETILIN tenke hadi’a, harii, haburas no habelar.

FRETILIN mak lori mehi ba independensia, FRETILIN mak lori mehi ba dezenvolvementu, FRETILIN mak iha mehi kore povu husi mukit no kiak, tanba ne’e FRETILIN sei hahú ho kontratu sosiál ba suku no aldeia hodi lori dezenvolvementu ba povu nia moris di’ak.

 


Minggu, 12 Februari 2023

Cesta Bazika Fó Impaktu ba Produsaun Agrikula

Sekretáriu Jerál FRETILIN, Kamarada Dr. Mari Alkatiri hatete, iha VIII Governu konstitusionál jilid II ne’ebé FRETILIN involve iha Governu, introduz medidas foun lubuk ida ne’ebé bele fó impaktu ba ekonomia rai laran inklui hasae produsaun agrikula.

Medidas foun ida ne’ebé mak introduz depois FRETILIN viabiliza VIII Governu konstitusionál mak Cesta Bázika.

 Cesta Bazika laós deit Governu fahe hahan ba Povu maibé programa Cesta Bázika motiva agrikultór sira hasaé sira nia produsaun agrikula.

 “Programa Cesta Bázika fo impaktu postivu tebes ba povu, laos ba simu para han deit deit maibé impaktu positive ba agrikultor atu produs bo’ot liu tan,”

Prinsipiu programa Cesta Bázika motiva agrikultór sira hasaé produsaun ne’ebé bo’ot hodi halo to’os no natar barak liu tan, nunee bele lori ba merkadu hodi faan produtu ne’ebé maki ha no faan ho folin neebe asisivél.

Agrikultór sira iha Postu Administrativu Maubisse, Suku Manelobas konsidera programa ne’e fó duni benefisiu ba Agrikultór sira, ezemplu iha Manelobas, agricultor sira nia  produsaun hanesan koto, repoillo no feuk- ropa iha folin tanba bainhira agrikultór sira kuda merkadu iha ba sira nia produsaun.

Sekretáriu Jerál FRETILIN koalia ida ne’e bainhira halo inkontru ho militantes no comunidade sira iha Suku Manelobas, Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, iha loron 12 Fevereiru 2023.

 

 

Jumat, 03 Februari 2023

Xanana Halo Atentadu Hasoru Soberania Estadu


Prezidente Partidu CNRT Xanana Gusmao  halo antentadu hasoru soberania Estadu RDTL tanba nia uza nia forsa informal hodi intervene desizaun Tribunál ba kazu  familia hitu iha Bekuse, Suku Bekora, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Dili.

Tribunál sira deside ona laiha ema ida maka atu hatuur an aas liu Órgaun soberania Estadu nian, se la konkorda bele foti dalan legal ne’ebé mak iha liu husi prosesu rekrusu ba Tribunál Rekrusu hodi kontesta desizaun ne’ebé Tribunál primeira instansia deside.

Besik tempu kampaiña , Prezidente Partidu CNRT halo polítika demagojia no populizmu hodi kontinua manipula ka halo ema kontente ho promesa sira ne’ebé mak bele la realiza, ho objetivu atu konkista podér polítiku no populizmu.

Bainhira Xanana Gusmão ataka FRETILIN ho Partidu Libertação Popular (PLP), partidu rua ne’ebé iha Governu, Xanana Gusmão hatene hela katak, partidu rua ne’e laiha kompetensia foti desizaun no laaiha ligasaun ba kazu ne’e, nein Governu.

Tribunál mak halo desizaun. La’ós mos Governu maka halo desizaun ida-ne’e, ida-ne’e desizaun husi Tribunál, maibé tentativa bot ida nebe Xanana halo ho forma soe-lia, hodi habosok povu ho deklarasaun kontra FRETILIN no kontra PLP.

Xanana Gusmao koko atu polítiza kestaun ida ne’ebé ho natureza sosiál no judisiál. Hanesan lider Xanana Gusmao la hatene respeita Soberania Estadu nian.

Governu iha devér atu tau matan no tulun rejolve problema ne’ebé familia 7 infrenta maibé laos ho maneira ida hanesan Xanana Gusmao halo.

Bainhira Xanana Gusmão la hola parte iha Governu, sai opozisaun Xanana Gusmao kontinua halo aktu sira ne’ebé dezautoriza Estadu ho polítika baratu demagojia no populizmu.

Núdar lider opozisaun Prezidente Partidu CNRT ne’e bele krítika governu maibé laos ho aktu dezautoriza Estadu. Xanana Gusmao hatudu nia an ne’ebé vulnerável tebes.