Rabu, 27 Januari 2021

Delega Xanana, CPN-CNRT Hatudu Sira “Beikten’


  Lideransa sira iha Conselho Politica Nacional (CPN-CNRT) hatudu deit sira nia beik no inkapasidade atu interpreta kondigu penal inklui hakarak intervene servisu justisa wainhira deklara ho nakdedar katak delega atu Xanana Gusmao, Prezidente Partidu CNRT reprezenta CPN –CNRT sai arguido iha Tribunal.

 

Atitude lideransa CNRT buka distorse opiniaun públika no nafatin halo tentativa atu intervein iha Justisa (hanesan mós uluk expulsa majistradu na’in 40 tanba hahú deskobre kazu korrupsaun sira iha governu CNRT nian).

 

Ema hotu hatene katak Dr. Marí Alkatiri aprezenta keixa ba Ministériu Públiku iha dia 7 fulan-jullu, hasoru indivíduu balun ne’ebé mós nu’udar membru Komisaun Polítika Nasionál husi partidu CNRT nian, ne’ebé halo akuzasaun katak eis-primeiru-ministru Marí Alkatiri simu subornu husi empreza internasionál ida.

 

Membru CPN-CNRT nain 8 ne’ebé halo deklarasaun hodi akuza Dr. Mari Alkatiri mak Virgilio Smith,Bisoi,Tomas Cabral,Bendito Freitas,Francisco da Costa,Jacinto Rigoberto,Francisco Guterres, Jacinto Viegas Roque.

 

Dr. Mari Alkatiri mak keixa ema nain 8 ne’e, nusa mak CNRT delega fali Xanana Gusmao? Ida hatudu katak sira beikten lahatene interpreta lei.

 

“Inventa reuniaun CPN estraordinária ida atu deside fali sr. Xanana Gusmão mak atu hatán iha tribunál, hahalok ida infantil no irresponsável,”

 

Responsabilidade kriminál ne’e individuál no intransmisivel, tuir kódigu penál artigu 12 ema ida-idak hatán ba nia hahalok krime no labele soe fali nia responsabilidade kriminál ba ema seluk.

CNRT halo tentativa politiza Justisa, polítika iha nia fatin no Justisa iha nia fatin.

 

Desde uluk kedas Dr. Marí Alkatiri sadik Xanana Gusmao atu halo debate polítiku ihá públiku ho sr. Xanana Gusmão maibé laiha resposta.

 

Ministériu Públiku maka na’in ba asaun penál, prosesu instaura ona no sei tama iha investigasaun, bainhira iha ona prova krime prosesu ba ona Tribunál, suspeitu sira sai arguidu reprezenta husi sira-nia mandatáriu, no Ministériu Públiku maka reprezenta lezadu.

Tanba ne’e maka responsabilidade kriminál ne’e individual no intransmisivel, arguidu sira bele hetan pena prizaun no/ka multa.

 

 

Selasa, 12 Januari 2021

Osan La-mai Ne’e CNRT Bosok


 CNRT satiadu no hirus los, wainhira hare Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 aprova no Prezidenti Repúblika promulga, liu husi sira antek-antek komesa lansa informasaun falsu hodi bosok públiku katak, maske Orsamentu Jerál Estadu 2021 aprova no promulga maibé osan sei laiha tanba Banku Central Estadu Unidus Amerika sei la transfere mai.

Sira nia razaun dehan, osan fundu petrolifeiru ne’ebé deposita iha Banku Central EUA, só eis  Prezidenti Parlamentu Nasionál Sr. Arão Noé ne’ebé Bankada Plataforma (PLP/KHUNTO/FRETILIN) tebé sai ona iha loron 19 Maio 2020 asina mak Banku Central EUA transfere mai.

Iha artigu 7 ne’ebé koalia kona-ba transferensia fundu petrolifeiru iha aliña 2 hatete, transferensia ba fundu petrolifeiru kada ano fiscal la liu montante ne’ebé aprova iha Parlamentu Nasionál.

Parlamentu Nasional mak halo desizaun maibé atu halo jestaun ba fundu petrolifeiru ne’e, kompetensia Governu nian, liliu Ministeriu Finansas no Banku Central Timor-Leste laos, Prezidenti Parlamentu Nasionál satan eis Prezidenti Parlamentu Nasionál ne’ebé  ema tebé sai ona.

Wainhira CNRT sai opozisaun sira lakon ona sira rasasino, halo agitasaun propaganda falsa la ho rasional no anarkismu deit.  Timor-Leste nudar Estadu de Direitu Demokratiku/ Estadu soberania nia osan (Fundu Petrolifeiru) mak rai iha Banku Central EUA ne’e kestaun negosiu/bisnis tanba samak EUA ba trava fali.

Kestaun demokratizasaun ne’e problema interna Timor-Leste nian, EUA ne’ebé promove demokrasia maibé iha nia uma laran demokrasia sei tau ba kestaun, ezemplu militantes no apoiante eis  Prezidenti Repúblika Donald Trump tama to’o Parlamentu EUA hodi problema tanba la simu vitoria Prezidenti eleitu Joe Biden nian.

CNRT nia razaun mak, dala barak sira kanta VIII Governu ne’e inkonstitusionál no illegal, maibé iha nasaun ne’ebé komungu prinsipiu Estadu de Direitu Demokratiku , só Tribunal iha kompetensia deklara inkonstitusionalidade ka illegal ba desputa ruma, iha Timor-Leste lae fali CNRT mak Tribunal fali.

Ministru Finansas Rui Gomes deklara ona katak, Governu seidauk halo transferensia osan husi fundu petrolifeiru tanba osan liquides/osan restu 2020 sei iha purvolta $300 milloens, bainhira kofre Estadu menus husi $200 milloens tuir lei hatete, Governu bele husu Banku Central Timor-Leste halo transferensia.

Maibé deklarasaun CNRT nian ne’e, ita akompaiña seolah-olah America mak ukun Timor-Leste, hanesan lolos situasaun polítika iha tinan 1975, bainhira Timor-oan intagrasionista sira ba konvida Indonesia atu mai invade Timor-Leste.

ABAIXO LIA BOSOK!

ABAIXO IGNORANSIA!

CNRT ‘Joga Foér' iha Programa Cesta Bazika


 Depois sai opozisaun CNRT halo estrategia oi-oin atu públiku desakredita VIII Governu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Jeneral Taur Matan Ruak, estrategia primeiru CNRT halo mak sosa hahan dodok fó ba povu atu lori mai Parlamentu Nasionál.

 

CNRT halo ida ho  objetivu ida deit mak , atu influenza  públiku nia hanoin katak, programa Cesta Bazika ne’e a’at, dalan seluk mak ema CNRT ne’ebé mak iha kompaiña hola parte iha distribuisaun programa Cesta Bazika, iha implementasaun kompaiña hirak ne’e fahe sasan la tuir valor lolos, tanba sira nia objetivu mak atu públiku desakredita VIII Governu.

 

Estrategia seluk mak CNRT nia ema sira ne’ebé asumi kargu xefia iha Governu halo finji afilia tun saé atu mantein deit kargu xefia iha Governu maibé ho objetivu prisipál boikota programa Governu.

 

CNRT nia estrategia a’at ne’e AIFAESA I.P kaer toman ona tanba AIFAESA la detekta produto a’at, ne'ebé Lamenta Husi Konsumidor neebe CNRT lori ba PN. AIFAESA,I.P, Verifika Produtu Refere Ho Kondisaun Diak ka La-dodok, Iha Leader Supermarket.

 

 

Dili,06/01/2021- Ekipa AIFAESA,I.P, verifika produtu "Cesta Bázika" iha Leader Hypermarket, Comoro, Postu Administrativu Dom-Aleixo.

 

Relasiona ho informasaun ne'ebé espalla iha Média sosial konaba produtu hanesan ikan ne'ebé benefisiariu balun simu iha leader Hypermarket dodok no benefisiariu ne'e lori ba Parlamentu Nasional, nune'e Ekipa AIFAESA halo kedas verifikasaun Iha fatin refere.

 

Iha verifikasaun ne'ebé ekipa AIFAESA,I.P, hala'o ba Leader Hypermarket hatudu katak produtu ikan ne'ebé konserva iha konzelador iha loron Ohin laiha ida mak dodok.

 

Nune'e Jestor Leader Hypermarket Pascoal haktuir, sira nia parte hakfodak ho publikasaun Iha Média sosial ne'e tamba loza loke tuku 10.00 Otl, dader, ho prezensa husi Polisia OPS, Xefe Aldeia no komunidade sira, maibe Publikasaun ne'ebé espalla iha Média sosial tuku 09.00 Otl, dader. Husi sira nia parte Sei buka tuir informasaun benefisiariu ne'e simu produtu" Cesta Bázika" ne'e iha loron saida.

 

Aleinde ne'e, Koordenador AIFAESA, I.P, haktuir, AIFAESA nia Ekipa loron- loron halo kontrolu ba empreza sira ne'ebé halo distribuisaun Cesta Bázika ba benefisiariu sira. Informasaun ne'ebé espalla iha Média sosial ne'e, Ekipa AIFAESA nian halo verifikasaun iha ne'e no la konfirma buat Ida no AIFAESA atua tuir Prosedimentu ne'ebé iha ona.