Senin, 19 Oktober 2020

Hatudu Frustrasaun, CNRT Laperparadu Sai Opozisaun


Konstalasaun polítika iha rai laran, halo CNRT sai opozisaun tanba desizaun failladu, oho án/bunuh diri bainhira CNRT deside xumba OJE ne’ebé nia Governu rasik mak aprezenta iha loron 17 Janeiru 2020.

Desizaun ne’ebé CNRT foti ikus mai lori CNRT rasik ba tuur iha bankada opizasaun tanba FRETILIN ne’ebé antes ne’e sai opozisaun deside hodi viabliza VIII Governu liu husi plataforma nune’e mosu maioria foun  iha Parlamentu Nasionál.

Desizaun ne’ebé  FRETILIN foti hodi viabliza VIII Governu klaru katak, salva Estadu, husik VIII Governu ukun to’o tinan lima, labele husik kultura polítika hatun malu bebeik, kultura salva Estadu, polítika ida ne’ebé FRETILIN hatudu desde 2013.

Hafoin lakon póder, CNRT hatudu nia frustrasaun, hatudu opozisaun ida la konstrutivu, liu husi dalan harahun meza Parlamentu Nasionál, deklarasaun no komunikasaun polítika la ho etika polítika maibé hatudu deit frustrasaun no laperparadu sai opozisaun hafoin tinan 10 resin tuur iha Governu goza previlejiu demaijiadu.

Iha Estadu de Direitu Demokratiku , Tribunal mak iha poder atu deklara Governu ida legal ka illegal, agora CNRT nia esforsu atu lori Governu ne’e ba tribunal katak, Governu ida ne’e illegal maibé Tribunal Rekrusu indifere, esforsu lori Rejimentu Parlamentu Nasionál ne’ebé CNRT rasik mak hakerek ba tribunal tanba CNRT rasik hakarak tribunal deklara inkonstitusionalidade ba artigu 16 B, Parlamentu Nasionál katak artigu ne’e kontra konstituisaun.

Maibé ikus mai Tribunal Rekrusu deklara katak, artigu 16 B ne’ebé CNRT rasik mak hakerek ne’e la kontra konstisaun no aktu hotu ne’ebé akontese iha Parlamentu Nasionál ne’e atu polítiku tanba ne’e la viola konstituisaun no lei ruma ne’ebé vigora iha Timor-Leste.

Realidade agora, CNRT kontinua hakilar katak, Governu ida ne’e inkonstitusionál, kontra lei  hatudu katak, CNRT agora nudar opozisaun asumi mos knar  Justisa nian!

 

 

 

Jumat, 02 Oktober 2020

CNRT Haluhan Án, Koko Halo Polítika Pilatus


 CNRT halo polítika to’o haluha án hodi halo polítika fase liman hanesan lolos PILATUS, bainhira iha loron 02 Outobru 2020  halo  deklarasaun polítika CNRT nian iha Parlamentu Nasionál wainhira aprova iha OJE 2020 iha jeneralidade, sira apstensaun tanba OJE 2020 ne’e la hatudu sentidu Estadu.

CNRT konsidera Governu gânancia ba osan, laiha Sentidu Estadu atu poupa osan Fundo Minarai nian, núdar fundo rezerva obrigatóriu para bele benefísia mós ba jerasaun futura.

Depois de sai tiha opozisaun,  CNRT foin  sadar katak uza fundu minarai ne’e tenki ho kuidadu, CNRT xumba tiha OJE nemak dehan tau interese Estadu ás liu, sira nia hanoin mak lalos ona, ou sira nia rasio mak liha ona.

CNRT dehan, orsamentu 2020  ne’e sei kria projetu emerjensia arbiru deit, maibé CNRT haluha durante nia ukun projetu barak laos emergensia maibé tau ba emergensia, ezenplu konkreta mak 143 projetu ne’ebé sai problema to’o agora.

CNRT dehan, efeitus negativus husi inkapasidade VIII Guvernu nian, resulta resesaun ekonómika ho ekonomia Timor-Leste tuun ba negativu 6-7%, iha tempu agora, ida ne’e  hatudu momos CNRT haluha án no koko fase liman hanesan Pilatus tanba sira mak xumba OJE 2020 no pamdemia Covid-19 fó impaktu ba ekonomia global.

CNRT kontinua soé rai rahun ba públiku hodi dún Governu iha tendensia atu lori kadoras Greater Sunrise nian ba Australia, CNRT haluha katak, CNRT seidauk moris FRETILIN dehan kadoras tenki mai Timor-Leste, CNRT hakarak hatudu katak  só sira mak bele ema seluk labele.

CNRT dehan, Estrutura Foun husi Timor Gap no ANPM hatudu de’it sentidu pesimista katak, dalan atu lori Kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste ne’e sei todan tanba tenke iha konsensu ho Australia. Timor-Leste iha Asoens 56,56%, labele  hakruuk fali ba Austrália,

Deklarasaun ida ne’e hatudu katak, wainhira aprova tratadu fronteira maritima CNRT la rasik la lee ou la intende tratadu ne’e.

Prinsipiu tratadu fronteira maritima ne’e, prinsipiu equitativa katak, dezenvolvimentu Greater Sunrise tenki consensus. Hakkerek klaru iha artigu 7 tratadu FM ne’ebé koalia kona-ba konsellu supervizaun ne’ebé Timor-Leste nia reprezentante nain 2 no Australia nain 1 maibé  desizaun hotu tenki consensus, katak kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste , Australia mos tenki aseita se la aseita semak salah?

 

CNRT dehan sira TRAUMA hela ho Fretilin nia polítika ne’ebé, iha tempu nia kaer ukun, penhora tiha RDTL nia soberania Tasi ba Australia to’o tinan 50, sira haluha katak tratadu anterior to’o kaduka Australia seidauk foti mina litru ida husi Greater Sunrise, maibé agora ita fó 30% ba Australia ne’e laos peñor entaun ita fó barlaki karik?

Abaixo Polítiku PILATUS!

 

 

 

Selasa, 18 Agustus 2020

POVU SEI KIAK TANBA LAHATENE UKUN GA TANBA SUBSIDIU?


Sai polimika depois Ministru Justisa Dr. Manuel Carseres halo inkontru traballu ida ho Prezidenti Parlamentu Nasionál relasiona ho vizaun Parlamentu Nasionál katak iha futuru Timor-Leste bele iha edefisiu foun ida.

Iha tinan 2008 Parlamentu Nasionál aprova rezulusaun 2/2008 aprova subsidiu ba deputadu sira, hanesan subsidiu alozamentu,subsidiu telekomonikasaun.

Desde 2008 to’o 2020 halo tinan 12 mak foin ita hader husi mehi, katak desizaun ida ne’e injustisa, los ita hotu la aseita katak desizaun ida ne’e injustisa? Entaun persiza alternativa ida?

Durante tinan 12 deputadu/a sira hetan subsidiu ba alozamentu ita nonok, maibé agora iha vizaun ida, Estadu halo uma Estadu ba Deputadu sira hela kada fulan Deputadu selu fali osan $450 ba Estadu ne’e salah, entaun ita hakarak ema ne’ebe mak iha Kapital (kapitalista) mak halo investimentu, Estadu labele?

Vizaun ida kredizer ne’e mehi ida, tanba ne’emak husu ba Governu liliu Ministeriu Justisa atu bele hatudu rai nune’e bele halo planu, estudu viablidade hodi hatene modelu no kustu hira? Mak foin bele foti desizaun kolegial iha Parlamentu Nasional.

Subsidiu alozamentu ne’e laos ba Deputadu sira deit maibé ba titular orgaun soberania hotu, deputadu, membru Governu sira mos hetan subsidiu tanba ne’e toman ona iha estadu no nasaun hotu aplika regra ida ne’e.

Se ita hotu aseita katak, labele iha subsidiu entaun tenki altera husi titular orgaun hothotu, husi PR,PN,Governu no tribunais, depois too instituisaun autonomu sira, hanesan G7±, CNC no instituisaun outonomu sira seluk ne’ebé hetan privilejiu liu fali orgaun sira seluk soberania sira seluk.

Los duni povu barak moris kondisoens ladiak tanba durante tinan 10 la hatene ukun, hanesan hatete iha PEDN katak, to’o tinan 2015 konstrui ona uma ba familia Timor laran tomak hamutuk rihun 55.000  liu husi programa MDG maibé realidade Governu halo duni uma modelu MDG maibe abandona, faille entaun persiza estratejia foun hodi hare asuntu ne’e.

Dalan mak dezenvolve programa nasional abitasaun no garante sustentabilidade finanseira ba políka nasionál abitasaun.

PEDN hatete katak husi tinan 2011-2030 kontinua haluan programa hodi apoio no fó honra ba veteranu no nia familia sira. To’o agora foin rekuñese 48.190 mak hetan ona pensaun no veteran nia oan hamutuk 267 hetan bolsa estudu.

Tanba ne’e, tenki halo polítika ne’ebé fó apoio ba veteranus no kombatente sira liu husi kontinua halo identifikasaun no validasaun, pensoens,estimula kriasaun negosiu hodi veteranu sir abele sustenta moris rasik no promove dignidade ekonómika.Dignifika no proteje socialmente veterano ho nia familia sira.

POVU SEI KIAK TANBA LAHATENE UKUN LAOS TANBA SUBSIDIU?

Senin, 20 Juli 2020

Tinan 10 KAK Ejisti, PN Foin fó Nehan ba KAK Tata Korruptor


Depois tinan 10 Timor-Leste harii Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) no  tinan 9 inisia projetu lei anti korrupsaun, foin iha V legislatura ho lideransa Prezidenti Parlamentu Nasionál Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes mak  aprova lei anti korrupsaun/ Lei Prevensaun no Kombate Korrupsaun.


Iha tinan 2009 Parlamentu Nasionál aprova lei kona-ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) , ho  KAK nia ejistensia Estadu Timor-Leste hatudu vontade atu luta kontra korrupsaun tanba konsidera korrupsaun nudar krimi extraordinária ida ne’ebé sai kauza no obstaklu ba dezenvolvimentu nasionál.

Iha tinan 2010 Parlamentu Nasionál hili Komisariu Komisaun Anti Korrupsaun ho nia adjuntu sira, hodi halao sira nia kñar tuir mandatu lei KAK nian hanesan, investigasaun, prevensaun,edukasaun, kampaiña no peskiza.

Ho ida ne’e deit la to’o tanba entidade hotu preokupa KAK LAIHA NEHAN TATA KORRUPTOR, tanba KAK persiza lei espesiál ida atu bele kombate korrupsaun, nune’e iha II legislatura mosu inisiativa husi Deputadu sira husi Parlamentu Nasionál atu kria  Lei Anti Korrupsaun (LAK),  hahu’u husi  II Legislatura,  to’o mai III Legislatura, maibé kaduka  hotu, públiku preokupa no konsidera PPN sesante sira budu lei ne’e iha gabeta.

Hafoin iha inisiu V Legislatura Deputadu sira husi Bancada FRETILIN no PD, hola fali inisiativa hodi aprezenta Pojetu Lei Anti Korupsaun, ho hanoin ida katak KAK tenki iha nehan tata korruptor tanba korrupsaun nudar inimigu foun Povu Maubere nian.

Iha V legislatura ho lideransa PPN sesante Deputadu Arão Noé, no Deputada Carmelita Moniz nudar Prezidenti Komisaun A hahu deskute tinan rua resin, depois mosu mudansa ba lideransa meza PPN iha 19 Maio 2020, PN lidera fali husi Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes no komisaun A lidera fali husi Deputadu Joaquim do Santos Boraluli  hahu debate fali  lei refere husi Same mai Aisirimou, Alileu, no 20 Jullu 2020 , representante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional konsege halo aprovasaun finál  global ho votu unanimidade (61) votu afavór.

Lei ne’e debate hetan kontribuisaun makas husi  instituisaun relevante sira, hanesan,Ministeriu Publiku , Komisaun Anti Korupsaun , PDHJ ,Polisia Sientifika no Investigasaun Kriminal, Ministerio Justica, no organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé durante ne’e halo advokasia kontra korrupsaun.

Durante diskusaun lei ne’ebé iha inisiu mai ho titlu  Lei Anti Korrupsaun muda tiha ba Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun ho artigu 118 ne’ebé kompostu husi kapitúlu III hanesan, Prevensaun, Deklarasaun Rikusoin no Kriminalizasaun.
Lei ne’e horseik loron 20 Jullu 2020, Parlamentu Nasionál aprova ona ho votu unanimidade maibé Estadu liliu Governu tenki investe makas iha KAK, intermus rekrusu humanus no kondisoens servisu atu nune’e KAK bele halao kñar ho diak nune’e bele konkretiza mehi Timor-Leste nian ba Luta Kontra Korrupsaun!