Rabu, 21 Desember 2022

MILLOENS 14 MOUT IHA PORTU HERA, WEARE IS MEDA CNRT?

CNRT nia media loron kalan kanta bainhira VIII Governu halo uma kebiit laek (UKL) ba povu CNRT dehan ida ne’e, programa CNRT nian, bainhira VIII Governu negosia distinu kadoras GS iha lanpu verde CNRT dehan ne’e sira, kuandu Ro haksolok sai polimika CNRT nega hodi fo todan ba RAEOA maske hili kompaiña bangkrota ne’e CNRT mak hili tuir sira nia hakarak.

 

Hanesan ne’e mós Portu Naval Hera, osan Estadu $14 milloens mout iha ne’eba nonok deit,la rekuñese la gaba án dehan sira mak halo,semak responsabliza?

 

Totál Prejuizu ba Estadu husi Projetu Kais Temporáriu ba Portu Naval Hera $14 miloins ($14.000.000) sein prodús buat ruma nudár responsabilidade husi IV Governu Konstitusionál.

Valór kontratu inisial $7.7 miloins depois sae too $14 milloens hanesan

 

$7.017.705,20 -- totál kontratu inisiál

$695.330,28 -- pagamentu ba multa

$817.077,00 -- pagamentu ba multa

$700.000,00 -- pagamentu nudár konsekuénsia ne'ebé sofre husi Kompañia Lifese

$9,228,112.48 -- Totál ne'ebé Governu selu ba Lifese Engineering atu halo portu temporáriu ne'ebé laiha rezultadu.

 

$4.000.000,00+ -- Kontrata Bhakti Timor Karya (BTK) hodi suru rai-henek iha portu Hera atu rekupera portu temporáriu ne'e $13,228,112.48+ -- TOTAL osan ne'ebé lakon atu halo portu temporáriu iha Hera. Montante totál ne'e seidauk sura ho kustu ne'ebé Governu selu ba advogadu sira hodi defende Estadu hasoru Lifese Engineering, ne'ebé tuir lia-anin hatete, liu $500.000,00.

 

Tan ne'e mak komunikadu ne'e hatete katak projetu halo portu temporáriu iha Portu Navál Hera halo Estadu lakon $14 miloins! Ida ne'e valór estimativa ida konservativu. Kustu loloos bele liu tan. Maibé atu hatene loloos ninia kustu ita presiza halo auditoria ida hanesan Bankada FRETILIN ezije iha ninia komunikadu iha loron 22 Janeiru kotuk:

 

“Ohin, Bankada FRETILIN, firme iha ninia pozisaun katak osan Povu nian labele lakon leet de’it, ezije VIII Governu ne’ebé lidera husi Sr. Taur Matan Ruak, atu inisia lalais prosesu ida hodi loke auditoria ba kontratu konstrusaun portu temporáriu iha Portu Navál, Hera.” (Deputadu Francisco Miranda Branco, Vise-Prezidente Bankada FRETILIN).

 

Molok hakotu, ami fó-hanoin fali ba leitór sira, SE Prezidente Taur Matan Ruak nia liafuan ne'ebé nia ba Parlamentu Nasionál iha 2016:

 

"Portu Hera, ha'u sei jenerál. Nove miloins de dólares ($9.000.000,00). Seidauk inaugura, monu tun tasi-laran iha soldadu sira nia oin. Soldadu matabeen monu nia dehan, "tanba saida osan ne'e la fó ha'u, tenke hakoi ba tasi-laran?

 

 

 

Senin, 19 Desember 2022

PALACIU PR MUDA BA AVIAUN LARAN , RAMOS HORTA “BIBIA AIN”

Reprezentante Povu iha Parlamentu Nasionál konsidera Prezidente Repúblika José Ramos Horta muda ona Palasiu Prezidente Repúblika Aitarak Laran ba Aviaun laran tanba simu posse foin fulan ualu (6), lorloron mak vizita hela deit ba rai liur.

Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál mós konsidera Prezidente Repúblika José Ramos Horta fura konstituisaun tanba Parlamentu Nasionál fó asentimentu atu halo  vizita Estado ba Singapura maibé to’o Singapura ba tan Malazia sein autorizasaun Parlamentu nian.

“Ita hotu hakarak respeita konstituisaun da Repúblika, hau lenbra uluk ita bo’ot (CNRT) dehan Prezidente Repúblika Lú-Olo fura konstituisaun,ita hakarak Prezidente Horta mós labele fura konstituisaun da Repúblika,” dehan Deputadu Bankada PLP Francisco de Vasconselho iha plenaria 19 Dezembru 2022.

Prezidente Repúblika Ramos Horta bele prede mandatu tanba viola Konstituisaun Repúblika artigu 80, Vasconselho dehan, PN fó asentimentu vizita Estadu ba Singapura maibé to’o  Singapura, Chefe Casa Sivil haruka karta ida mai para kontinua vizita Estadu ba Malazia maibé Parlamentu la autoriza , PR Ramos Horta ba nafatin depois aprezenta razaun vizita privadu depois to’o Malazia simu hanesan Chefe Estado.

Vizita privadu ne’e bainhira ba halo tratamentu saude ou ferias ruma agora dehan ba vizita privadu depois simu hanesan chefe Estadu ne’e vizita Estadu.

Deputada Olinda Guterres hatete, Prezidente Repúblika Ramos Horta halo Palaciu Prezidente Republika agora iha Aviaun laran deit.

“Hau nia observasaun, Prezidente foin mak eleito fulan nen, mais sai hela deit ba rai liur,Prezidente Repúblika  ne’e ba RDTL laos Prezidente ba rai liur , laos Prezidente ba perdiem,” lamenta deputada Olinda Guterres.

Se Prezidente Repúblika lorloron nia programa mak sai ba rai liur, Deputada Olinda sujere Estadu aluga uma ruma iha liur para Prezidente Horta hela deit iha ne’eba.

“Hau hanoin karik ita Timor ne’e aluga uma andar ruma iha Jakarta para Prezidente bele hela iha ne’eba, para ba rai liur karik husik iha ne’eba deit ona,lalika to’o mai iha ne’e, orsida koalia ba (vizita) estadu nian, orsida koalia ba pasiar ninian, ida nemak mak los,” dehan deputada husi Bankada KHUNTO ne’e.

Entertantu, deputada Josefa Soares husi Bankada FRETILIN husu atu Prezidente Repúblika Ramos Horta labele foti desizaun mesmesak, tuir nia hakarak.

“Prezidente Republika  labele foti desizaun ne’e mesak mesak, ita hahu lao sala dalan ona,oficio Prezidente  nian ne’e mai mos hanesan ansi deit, ofisiu mai tuir ninia karta kuñesementu mai uluk tiha ona,offsiu mai tuir sa adminitrasaun mak hanesan ne’e,” dehan Josefa.

Se defende konstituisaun tenki halo tuir duni konstituisaun,PR labele hanoin nia mesak iha nasaun ida ne’e, nia lao konformi nia hakarak, ne’e labele.

 

 

 

Senin, 05 Desember 2022

RAMOS HORTA VIOLA DIREITU TRABALLDORES


 Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta trava direitu traballadores ne’ebé ho rendementu $500 ba leten atu hetan subsidiu anuál.

Subsidiu anuál ba traballadores ne’e direitu ne’ebé mak konsagra iha lei traballo númeru 4/2012 dia 21 febereiru.

Iha artigu 44 lei traballu hatete momos direitu traballadores katak, traballador ida iha direitu subsidiu anuál, labele menus husi nia salariu kada fulan no tenki halo pagamentu até 20 Dezembru kada tinan.

“O traballador tem direito a um subsidio annual de valor não inferior a salario mensal, que deve ser pago pelo empregador até o dia 20 de dezembro de cada ano civil,”

Sidadaun  ne’ebé servisu iha seitór privadu no públiku hothotu traballadores,direitu ba traballadores ne’e universál maibé Prezidente Repúblika trava direitu ida ne’e.

 

Desizaun Ramos Horta nian hanesan Prezidente Repúblika kontra no viola direitu sidadaun sira nian, kontra direitu traballadores sira nian.

 

Kontratu traballadores ida hodi hetan direitu liu $500 bazeia dollar, bazeia ba servisu no esperensia ne’ebé mak traballadores ida iha tanba saida mak Ramos Horta trava, se hakarak trava entaun muda tiha lei traballu ou halo alterasaun.

Ho desizaun ida ne’e, primeiru vez iha ístoria Timor-Leste nian, Prezidente Repúblika viola direitu traballadores sira nian.

Rabu, 09 November 2022

PPN ASEITA HAPARA SOSA KARRETA BA DEPUTADU SIRA


 Prezidente Parlamentu Nasionál Kamarada Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, aseita estudante sira ne’ebé halo manifestasaun hodi hapara sosa karreta ba Deputadu sira no sujere reve polítika apoiu transporte ba Deputadu sira.

Nudar Prezidente Parlamentu Nasionál no Prezidente ba Konselho Administrasaun Parlamentu Nasionál, Kamarada Aniceto hatete, polítika sosa karreta hahu sala iha segunda legislatura.

“Hau konvida deputadu sira, atu reve tanba polítika sosa karreta ba deputadu sira, tanba hahu sala tiha ona, hau apoio estudante no joven sira ne’ebé halo manifestasaun,” hatete Kamarada Prezidente Parlamentu Nasionál perante diskusaun Orsamentu Jerál Estadu 2023 iha jeneralidade loron 9 Novembru 2022.

Kamarada Prezidente Parlamentu Nasionál dehan, Governu hakat tiha ona ho polítika ida ba kargu xefia sira,  atribui deit subsidiu transporte la fó karreta.

Lei estutu deputadu sira hatete katak deputadu sira iha direitu ba transporte, Kamarada Prezidente Parlamentu Nasionál hatete, la signifika tenki hetan kareta.

Interpretasaun ida  dehan, Deputadu sira iha direitu ba karreta hahu 2007 iha segunda llegislatura, ne’e interpretasaun ne’ebé sala.

“Uluk FRETILIN kontra sosa karreta ne’e, hau xefe bankada hau hamrik iha oin kontra sosa kareta, lolos atribui deit subsidiu transporte,” dehan Kamarada PPN.

Ohin loron atu sosa kareta, Kamarada Prezidente Parlamentu Nasionál hatete,  iha problema hela deit, hahu husi akizasaun, manutesaun, konbustivél, motorista tanba implika ba despeza ne’ebé bo’ot.

 

Senin, 15 Agustus 2022

MILLOENS 2.4 ba PROJETU LIFAU no OEBAU MOUT ho KALBUADI


 

Projetu Nia mak sempre halo ha’u nisik wainhira ha’u imajina nia. Nia mak halo ha’u fuan rahun wainhira ha’u lembra nia. Ha’u saudade nia.

 

Provérbiu simples. Provérbiu iha leten reprezenta emosaun ida. Projetu Konstrusaun Lifau no Jardín Oebau ne’ebé abandonadu, hahoris emosaun ida-ne’e.

 

Projetu mensionadu, projetu Estadu. Projetu ne’ebé gasta orsamentu boot. Projetu rua ne’e, gasta ona orsamentu Millaun $2,4, maibé paradu. Seidauk finaliza.

 

Projetu ida-ne’e hahú nia konstrusaun iha tinan 2015 molok Timor-Leste komemora tinan 500 Lifau. Fízikamente foin atinje 50%.

 

Maski kle’ur ona, sei fresku iha memória. Tanba ne’e, ema bele haluha maibé ha’u lae. Ha’u hatene muintuben na’in ba obra. Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria mak na’in ba obra ne’e. Altura ne’ebá, São Francisco mak lidera. Eh, la’ós São Francisco maibé Sr. Francisco Kalbuady Lay.

 

Tebes duni. Maski ibun ne’e temi sala Sr. Francisco Kalbuady Lay ba fali São Francisco, maibé dalaruma bele loos. Korresponde ho realidade. Realidade mak ida-ne’e. Mezmuke Sr. Kalbuady hetan akuzasaun oin-oin kona-ba krime partisipasaun ekonomia no brankeamentu kapitál, nia santu nafatin. Grupu Lakoto 2007 (CNRT) iha Bairos dos Grilos ne’ebá hahí no hanai nia hanesan santu ida. Hanesan kosok-oan sala laek.

 

Ha’u-nia memória fresku hela. Tanba ne’e, hotu-hotu nia memória tenke fresku nafatin hanesan ha’u. Keta haluha! Proibidu haluha! Ezije no ezije nafatin rezultadu Millaun $2,4 ne’e. Osan ne’e ha’u-nia osan, o nia osan, ita-nia osan, povu nia osan no Nasaun TL nia osan.

 

#Boa tarde ida ba ita hotu#

 

Kamis, 11 Agustus 2022

Jalan Tol Suai Estraga Osan Povu Nian


Ko’alia kona-ba Auto Estrada ka Jalan Tol iha Suai, ha’u-nia laran makili. Sidade ne’ebé movimentu rame, laiha Jalan Tol maibé Jalan Tol iha fali rai fuik. Dook hosi movimentu rame. Ne’e hatudu saida. Ne’e hatudu só sira (2007) mak bele halo Jalan Tol.

Hatene ona halo Jalan Tol maibé mukit halo estudu ba nia retornu. Apenas hakarak halo de’it. Tanba halo buat hotu ho urjente no sein halo estudu ho rigór, ikus falla tudo. To’o ohin loron, projetu ne’e paradu. Se la sala, foin to'o iha Zumalai. Hosi Suai sei iha Suai laran. Kilómetru 30 hanesan ne’e.

 

Maluk 2007 sira (CNRT) lakohi rekoñese sira-nia failansu. Sira dehan Jalan Tol ne’e sei fó rendimentu di’ak. Rendimentu oinsá, sei mai hosi ne’ebé no bainhira? Ko’alia ho ibun fásil maibé susar iha realiza.

 

Ko’alia mós dehan kualidade. Kualidade kala tuir sira-nia koñesimentu de’it. Kilómetru 30 ne’e, seidauk uza maibé aat daudaun ona. Balun até reabelita tan ona. Ida-ne’e mak hanaran kualidade tuir sira.

 

Badinas halo Auto Estrada maibé haluha loke dalan ba komunidade agrikultór sira. Ema bá natar ladi’ak. Ba toos mós ladi’ak. Bee-dalan mós haluha loke. Komunidade tenke sofre inundasaun tanba bee dalan laek. Ida-ne’e mak sira. Sira mak ida-ne’e.

 

Lalika perde tempu. Mai ita bá hatene Auto Estrada no nia projesaun iha futuru. Normalmente, auto-estrada ida harii ho intensaun atu fasilita movimentu ne’ebé fásil iha área ne’ebé dezenvolvidu ona atu hasa’e liután efisiénsia atendimentu distribuisaun sasán no servisu oin-oin (goods and services), nune’e bele fó apoia ba kreximentu ekonómiku no redúz pezu Governu.

Auto Estrada iha Suai, nu’udar projetu Tasi Mane ne'ebé hatuur iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste ba períudu 2011-2030. Auto Estrada ne’e integradu ho projetu sira seluk mak hanesan:

 

■Suai: área Baze Fornesimentu, área ba atividade industriál sira, vila Nova Suai, aeroportu Suai, fatin haki’ak lafaek.

 

■Betano: komplek refinária no petrokímika, sidade petróleu (Nova Betano)

■Beaço: komplek ba planta LNG, vila Nova Beacu, vila Nova Viqueque, aeroportu Viqueque.

Alokasaun Fundu Infraestruturas ba Programa Dezenvolvimentu Tasi-Mane hosi tinan 2011-2017 ho montante Biliaun $1,353. Partikulármente, gastu ba auto-estrada iha faze dahuluk hahú iha tinan 2012 gastu hamutuk $1,300,000, ba tinan 2013 hamutuk $34,040,000; ba tinan 2014 $50,000,000; ba 2015 $100,000,000; ba 2016 $150,000,000; no ba 2017 hamutuk $200,000,000.

Auto Estrada hosi Suai to’o Beaço, kilómetru 152 no nia luan metru 25. Kada kilómetru sei gasta Millaun $9.2.

 

 

 

Rezultadu análize:

1) Ho estrutura kustu kapitál ho rásio: 41/59, katak 59% kustu investimentu mai husi OGE no 41% mai husi fundu impréstimu; discount rate=Weighted Average Cost of Capital (WACC) =13.97%; inflasaun =7%; taxa rendimentu (income tax) =10%. Konsiderasaun seluk ne’ebé hakerak-na’in uza mak risk premium (rp) =6.70%; risk free rate (rf) =9.38%, rezultadu análize hatudu katak to’o tinan 2041 (tinan 24 depoizde loke auto-estrada ba públiku) mak foin hetan NPV (+) $12,184,520.00.

 

2) Ho estrutura kustu kapitál ho rásio: 41/59, IRR=13%; inflasaun =7%; taxa rendimentu (income tax) =10%, rezultadu análize hatudu katak to’o tinan 2038 (tinan 21 depoiz de loke auto-estrada ba públiku) mak foin hetan NPV(+) $374,820.00.

3) Se 100% fundu finansiamentu mai husi OGE, uza IRR=13%, to’o tinan 2033 mak foin hahú hetan NPV(+) $625,478.00.

 

4) Uza nafatin konsiderasaun no.2, maibé númeru totál kareta tun ba 12,000 mak liu loron-loron husi auto-estrada ida-ne’e, to’o tinan 2041 mak hahú hetan NPV(+) $7,974,008.00.

5) Se númeru kareta tun ba 6,000 mak liu loron-loron, to’o tinan 2062 mak hahú hetan NPV(+) $6,216,402.00.

 

6) Se númeru kareta tun ba 4,000 mak liu loron-loron, to’o tinan 50 mós investimentu ida-ne’e la feasible (NPV (-) $80,666,622.00.

 

Dadus ne’ebé uza iha análize:

■ Kona-ba númeru kareta, katak hakerek-na’in uza referénsia husi estudu ruma iha nasaun sira Azía nian ne’ebé peritu sira hala’o katak pelu menuz iha kareta 15,000 to’o 18,100 mak liu loron-loron iha auto-estrada ida, nune’e investór bele hetan fali ninia retornu iha tinan 20-25 nia laran.

 

■Fó hanoin katak 60% husi kareta ne’ebé rejista ona iha DNTT Timor-Leste hahú husi 2002 to’o 2012 sei asesu ba auto-estrada ida-ne’e, karik Governu mak fó insentivu ruma.

■Hakerek-na’in uza tarifa $0.05, $0.07 no $0.09 pur kilómetr ka ($8, $11 no $14 ba kareta idaidak husi Suai to’o Beaço (152km), tanba kondisaun ekonomia enjerál, katak kapasidade atu selu (ability to pay) no tanba auto-estrada ba dahuluk iha Timor Leste, katak hakarak atu selu (willingness to pay).

 

■Karik auto-estrada ida-ne’e harii atu fasilita de’it movimentu lais ba transportasaun produsaun mina no gás iha área ne’ebá, karik alternativa seluk mak halo planu konvoiu ho ninia fasilidade (rel kereta api), tanba tula mina no gás la’ós tenkesér liuhosi auto-estrada.

 

Kestaun jerál balun ne’ebé hakerek-na’in haree mak:

• Laiha padraun lukru ka profit (profit standard) ne’ebé bele uza nu’udar sasukat ba efikásia finanseira. Dala barak projetu públiku indikadu nu’udar non profit.

• La fásil atu halo kálkulu ba parámetru monitáriu oin-oin kona-ba rendimentu ne’ebé hetan iha futuru, tanba rendimentu auto-estrada mai husi númeru kareta ne’ebé liu loron-loron no tariffa ba kareta idaidak.

• Interest rate ne’ebé uza hodi diskontu benefísiu ho kustu ba projetu públiku sira dala barak sensitivu no kontroversiál.

• Kuaze laiha konesaun direta (karik iha maibé ki’ik liu) entre projetu ho públiku.

• Bainhira de’it uza ona fundu públiku, dala barak iha influensia polítika, katak desizaun kona-ba projetu ida, polítiku na’in sira fó énfase liubá kustu ho benefísiu iha surataan leten, maibé fó perigu no ameasa ekonomia longu-prazu nian.

• Dala barak Konsultór tékniku ne’ebé mak prepara estudu viabilidade, sira la to’o iha terrenu, la mai haree kondisaun atuál Timor-Leste nian, maibé tuur tiha iha kafé sira iha sira-nia rain, hafoin mak imajina de’it kondisaun Timor-Leste nian hodi halo análize. Hafoin uza animation oin-oin, nune’e halo ita-nia tékniku no ema hotu impresionadu no admiradu. Tékniku sira haluha tiha halo esforsu ruma hodi buka hatene dadus no informasaun no konsiderasaun téknika ne’ebé konsultór sira uza rasionál ka lae, análize halo loloos ona ka lae.

(Dadus ne’e foti hosi fonte kredível oin-oin)