Minggu, 12 Juli 2020

Kadoras iha ne’ebé? Xanana Rejigna Án Hodi Taka Falta


Xanana Gusmão rejigna án husi Xefe Negosiador Prinsipál fronteira maritima hatudu momos katak destino kadoras greater sunrise duvida ona, depois sosa tiha partisipasaun husi Conoco ho Shel ho valór $650 milloens no fó gratis 30% rikusoin ba Australia, LNG atu halo Be-açu Viqueque, derepente hakarak muda ba Natarbora, ikus liu mak rejigna án.

Xanana Gusmão uza oportunidade VIII Governu ezenora Prezidenti Kompaiña Statál Timor Gap Francisco Monteiro atu ses husi faillansu ida, hodi fase liman hanesan babain Xanana Gusmao halo ona.

Uza fali razaun dehan Governu ezenora Francisco Monteiro mak nia rejigna án, maibé ida troka Francisco Monteiro antes ne’e tekniku professional mos iha Timor-Gap.
Francisco Monteiro durante lidera Timor Gap, Governu investe kauze $80 milloens rejultadu mak ida ne’ebé?

Rejultadu mak loke estasaun mina ida iha Suai, Timor Gap nudar kompaiña Estatal maibé la  kompete kompaiña ETO no sira seluk.

Promesa kadoras ne’e, desde CNRT ukun iha 2007, Xanana Gusmão ne’ebé lidera Partidu CNRT kontinua politíka primeiru Governu nian atu dada kadoras mai Timor-Leste, ho promesa oin-oin no investe osan milloens ba milloens hodi estudu viablidade. 

Hanesan atu halo LNG no refeneria iha Be-açu, Viqueque no Betano, Manufahi inklui Suai suplay baze, investe iha auto Estrada, osan barak mos hasai ona hodi liberta Povu nia rai ne’ebé sei afeta husi projetu sira ne’e.

Depois halo kampaiña dehan FRETILIN kontra fronteira marítima, argumentu ne’ebé  halo beik povu tanba iha primeiru Governu ne’ebé lidera husi FRETILIN, konsege halo negosiasaun ho Australia hodi  halo explorasaun ba mina iha Bayu Undan -no define Australia hetan 10% no Timor-Leste hetan 90%. Agora dehan Timor-Leste manan fronteira marítima maibé fó fali 30% ba Australia!

Hahu kedas fulan Janeiru 2004, Governu Timor-Leste halo loby ba Governu Australia no kompaña Woodside atu dada pipaline ka kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste. Mari Alkatiri argumenta katak justu katak tan Australia hetan ona pipaline husi Bayu Undan, pipaline husi Greater Sunrise tenki mai Timor-Leste.

Governu Timor-Leste konsege konvense Woodside atu hala'o estudu fizibilidade ba opsaun atu dade pipaline mai Timor-Leste. Woodside hala'o duni estudu ne'e maibé kontinua halo presaun ba Governu Timor-Leste atu aprova lalais explorasaun ba Greater Sunrise.

Iha fulan Agostu 2004, Woodside aprezenta rezultadu husi sira nia estudu fizibilidade ne'ebé konklui katak dada kadoras husi Greater Sunrise ba Darwin mak finansiálmente atrativu liu duké kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste.

Primeiru Ministru Mari Alkatiri la konvensidu ho rezultadu husi Woodside nia estudu. Tan ne'e ninia governu kontrata péritu independente ida atu revé Woodside nia relatoriu. Relatoriu finál husi péritu independente ne'ebé hasai iha fulan Janeiru 2005 hatudu katak Woodside nia estudu la objetivu tanba la halo komparasaun ne'ebé mak lolós no objetivu entre kustu projetu pipaline ba Darwin no pipaline mai Timor-Leste.

Iha fulan Agostu 2007, Governu foun AMP nian ne'ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão hahu deklara katak sira sei kontinua maintain polítika Governu anterior nian atu lori pipaline husi Greater Sunrise mai Timor-Leste no maintain argumentu katak atu hetan justisa, pipaline husi Greater Sunrise tenki mai Timor-Leste tamba Bayu Undan dada ona ba Australia.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar