Minggu, 12 Juli 2020

Kadoras iha ne’ebé? Xanana Rejigna Án Hodi Taka Falta


Xanana Gusmão rejigna án husi Xefe Negosiador Prinsipál fronteira maritima hatudu momos katak destino kadoras greater sunrise duvida ona, depois sosa tiha partisipasaun husi Conoco ho Shel ho valór $650 milloens no fó gratis 30% rikusoin ba Australia, LNG atu halo Be-açu Viqueque, derepente hakarak muda ba Natarbora, ikus liu mak rejigna án.

Xanana Gusmão uza oportunidade VIII Governu ezenora Prezidenti Kompaiña Statál Timor Gap Francisco Monteiro atu ses husi faillansu ida, hodi fase liman hanesan babain Xanana Gusmao halo ona.

Uza fali razaun dehan Governu ezenora Francisco Monteiro mak nia rejigna án, maibé ida troka Francisco Monteiro antes ne’e tekniku professional mos iha Timor-Gap.
Francisco Monteiro durante lidera Timor Gap, Governu investe kauze $80 milloens rejultadu mak ida ne’ebé?

Rejultadu mak loke estasaun mina ida iha Suai, Timor Gap nudar kompaiña Estatal maibé la  kompete kompaiña ETO no sira seluk.

Promesa kadoras ne’e, desde CNRT ukun iha 2007, Xanana Gusmão ne’ebé lidera Partidu CNRT kontinua politíka primeiru Governu nian atu dada kadoras mai Timor-Leste, ho promesa oin-oin no investe osan milloens ba milloens hodi estudu viablidade. 

Hanesan atu halo LNG no refeneria iha Be-açu, Viqueque no Betano, Manufahi inklui Suai suplay baze, investe iha auto Estrada, osan barak mos hasai ona hodi liberta Povu nia rai ne’ebé sei afeta husi projetu sira ne’e.

Depois halo kampaiña dehan FRETILIN kontra fronteira marítima, argumentu ne’ebé  halo beik povu tanba iha primeiru Governu ne’ebé lidera husi FRETILIN, konsege halo negosiasaun ho Australia hodi  halo explorasaun ba mina iha Bayu Undan -no define Australia hetan 10% no Timor-Leste hetan 90%. Agora dehan Timor-Leste manan fronteira marítima maibé fó fali 30% ba Australia!

Hahu kedas fulan Janeiru 2004, Governu Timor-Leste halo loby ba Governu Australia no kompaña Woodside atu dada pipaline ka kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste. Mari Alkatiri argumenta katak justu katak tan Australia hetan ona pipaline husi Bayu Undan, pipaline husi Greater Sunrise tenki mai Timor-Leste.

Governu Timor-Leste konsege konvense Woodside atu hala'o estudu fizibilidade ba opsaun atu dade pipaline mai Timor-Leste. Woodside hala'o duni estudu ne'e maibé kontinua halo presaun ba Governu Timor-Leste atu aprova lalais explorasaun ba Greater Sunrise.

Iha fulan Agostu 2004, Woodside aprezenta rezultadu husi sira nia estudu fizibilidade ne'ebé konklui katak dada kadoras husi Greater Sunrise ba Darwin mak finansiálmente atrativu liu duké kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste.

Primeiru Ministru Mari Alkatiri la konvensidu ho rezultadu husi Woodside nia estudu. Tan ne'e ninia governu kontrata péritu independente ida atu revé Woodside nia relatoriu. Relatoriu finál husi péritu independente ne'ebé hasai iha fulan Janeiru 2005 hatudu katak Woodside nia estudu la objetivu tanba la halo komparasaun ne'ebé mak lolós no objetivu entre kustu projetu pipaline ba Darwin no pipaline mai Timor-Leste.

Iha fulan Agostu 2007, Governu foun AMP nian ne'ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão hahu deklara katak sira sei kontinua maintain polítika Governu anterior nian atu lori pipaline husi Greater Sunrise mai Timor-Leste no maintain argumentu katak atu hetan justisa, pipaline husi Greater Sunrise tenki mai Timor-Leste tamba Bayu Undan dada ona ba Australia.

Kamis, 09 Juli 2020

Lei Anti Korrupsaun Aprova Ona


finaliza ona diskusaun Projeto  lei Anti korrupsaun iha especialidade.
Komisaun A ne’ebé trata assuntos Constitucionais e Justiça, iha loron 09 fulan julho tinan 2020, iha Município Aileu, finaliza ona discussão ba Projeto de lei Anticorrupção iha especialidade.

Diskusaun ne’ebé realiza kuaze semana tolu, konsege halo alterasaun no eliminasaun ba artigu balun baseia ba proposta hussi Deputado sira ho opinion no sugestaun hussi entidade judiciária sira.

Comissão A ho Entidade judiciária sira mos preocupa no tau consideração máximo kona-ba competência sira iha processo investigação crime, liu-liu Comissão Anti-Corrupção (CAC) no Ministério Público. Além de ne’e, presta mos atenção especial ba condições, infraestruturas no recursos humanos necessário atu implementa lei refere tanba iha futuro sei halo investigação ba caso corrupção ne’ebé complexo.

Iha discussão final kona-ba Disposições Finais iha artigo 47, ne’ebé regula kona-ba entrada em vigor, hamosu discussão naruk liga ba tempo no preparação, tanba agora dadaun Governoiha período duodecimal nune’e difícil atu prepara recurso suficiente iha tempo badak. Tanba ne’e ho concordância hussi entidade judiciaria sira no Deputado sira Comissão A nian, decide loron ba entrada em vigor ne’e ba loron 180 hafoin publicação iha Jornal da República.

Entidade judiciaria sira mos fo mensagem técnico no perspetiva jurídico ba Deputado sira Comissão A hodi sai hanesan referencia ba futuro implementação lei ne’e.

Hafoin aprovação artigo ikus hussi projeto de lei ne’e, Comissão A mos aprova kedan redação final hodi haruka ba plenário atu hetan aprovação antes haruka ba Presidente da República hodi halo promulgação.  (Fontes Media PN).

Rabu, 08 Juli 2020

CNRT Ne’ebé Nia Kakutak Hanesan Meda


Iha loron 7 fulan Jullu tinan 2020, Sekretáriu Jerál FRETILIN keixa ona Comição Politíka Nacional (CPN) partidu CNRT ba Prokudor Jerál da Repúblika (PJR) tanba akuzasaun falsa ne’ebé sira lansa iha sira nia propaganda.
Partidu bo’ot ida hanesan CNRT, ukun tinan 10 gasta osan billoens $12 dolar Amerika, uza oportunidade politíka ne’e hodi hariku sira nia an, goza privilejiu demais,  depois lakon póder sira stres no koalia arbiru, akuza arbiru la ho fundamentu.
Sekretáriu Jerál FRETILIN hanesan sidadaun ida nia lori ona kazu ne’e tuir dalan legál , ejizé ninia direitu, naran diak, aktu ne’ebé Dr. Mari Alkaktiri halo hatudu momos katak nia la simu subornu ne’e. Liu husi dalan legál  ita hein lia los, Dr. Mari Alkatiri nia osan agora rai iha banku ne’e milloens $5 hanesan CNRT nia akuzasaun falsa ne’e.
Wainhira Dr. Mari Alkatiri deside atu keixa CPN CNRT, sira CNRT komesa dezafia fali Dr. Mari Alkatiri atu lori kompaiña Oceanic ba Tribunal.
Ida ne’emak hatudu CNRT nia estupides, CNRT hatudu lolos nia beik ne’e iha ne’e, hatudu lolos sira kakutak hanesan meda nia kakutak, CNRT mak akuza tiha pois haruka Dr. Mari Alkatiri lori fali kompaiña Oceanic ba tribunal.
Sé CNRT fiar katak Oceanic nia dadus ne’e mak los, entaun CNRT bolu Oceanic sai sira nia sasin iha tribunal.
CNRT hatudu momos sira kakutak ne’e iha sira nia uma laran, sira nia aldeia deit, sira la hatene Sistema mumdu nian, sira la hatene regra mumdu, iha Australia nia sistema, iha Australia ema ida atu depozita deit osan $10 mill tenki esplika ba Banku osan ne’e mai husi ne’ebé?
Agora akuzasaun CNRT nian dehan, Conocophilips fó suborn milloens $2 kedas ba Dr. Mari Alkatiri depois Banku Australia nian nonok deit?