Minggu, 23 April 2023

๐Œ๐š๐ซ๐ข ๐€๐ฅ๐ค๐š๐ญ๐ข๐ซ๐ข: ๐‡๐š๐ฆ๐ž๐ญ๐ข๐ง ๐”๐ง๐ข๐๐š๐๐ž ๐๐š๐ฌ๐ข๐จ๐งรก๐ฅ ๐ƒ๐š๐ฅ๐š๐ง ๐›๐š ๐๐ซ๐จ๐ ๐ซ๐ž๐ฌ๐ฎ

 

 


Covalima, 23 Abril 2023: Sekretรกriu-Jerรกl FRETILIN Marรญ Alkatiri hato’o liuhusi komprimisu eleitoral iha Covalima katak FRETILIN tenke iha kapasidade atu hametin unidade nasionรกl hanesan dalan atu lori progresu no dezenvolvementu.

Prezidente lideranรงa TROIKA ne’e afirma katak atu lori naroman ba povu servisu boot ne’ebรฉ mak tenke halo.

“FRETILIN tenke iha kapasidade atu hametin unidade nasionรกl, hametin unidade nasionรกl hanesan dalan ida atu lori dezeonvolvimentu ou ita dehan progresu mai rai ida-ne’e, Laiha unidade nasionรกl laiha progresu. Ne’e mak ita liu tiha tinan 20 resin progresu laiha dezenvolvimentu laiha, Povu halerik nafatin tanba ita ukun kontra malu, diskrimina malu. Tanba ne’e, primeiru: unidade ba progresu. Unidade ba progresu para bele hametin ita-nia hanoin. Hametin ita nia hakarak atu ita bele kompriende didi’ak prosesu tomak. Unidade ba progresu atu ita hotu bele para atu hateke ba kotuk. Hateke nafatin ba kotuk maibe tenke iha vizaun natoon atu hateke no lao ba oin.”

 Sekretรกriu-Jerรกl Mari Alkatiri, dehan atu halo dezenvolvimentu ekonรณmiku ida atu fรณ dignidade ba ema hotu. Hotu hotu tenke iha direitu atu moris ho kondisaoens ida bele haburas no hanaruk vida. Haburas no hanaruk ida-idak nia vida liuhosi hanaruk ekonomia familia nian, ekonomia komunidade nian, ekonomia Timor-Leste. Maibรฉ atu la’o ba tenke iha juventude ida dinรกmiku no produtivu.

“Sidadaun hotu-hotu tenke iha dinรกmiku no produtividade signifika servisu, servisu, servisu. Atu servisu tenke iha kapasidade, tenke iha sistema edukasaun ida ke diak. Ekonomia dignu signifika saida? Hotu-hotu partisipa iha dezenvolvimentu no hotu-hotu bele hetan ninia benefisiu.” Sekretรกriu-Jerรกl, deklara.

Alende ne’e, fundador FRETILIN no Estadu afirma katak, Tenke iha kapasidade atu hakbiit poder buibere/ empowerment. Buibere sira tenke partisipa ho sira-nia kbiit tomak ba ita-nia prosesu dezenvolvimentu. Buibere sira labele deit hela iha uma, maibรฉ sira iha kapasidade, sira iha intelijรฉnsia, sira iha matenek, sira tenke hetan matenek liutan atu partisipa iha prosesu tomak.


“Ne’e objetivu, ne’e ita bele dehan objetivu sagradu, objetivu nobre hosi dezenvolvimentu FRETILIN,” Sekretรกriu-Jerรกl, dehan.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar