Senin, 17 Mei 2021

Familia Peñor Nia Oan, Faan Ajudu Ne’ebé Ema Fó Hodi Joga Karta

Sidadaun ne’ebé  peñor nia oan ba kost  nain , hela iha Suku Madohi,Postu Administrativu Don Aleixo, Municipio Dili ne’e, faan ajudu sira ne’ebé mak ema fó hodi  joga karta .

 Viziñu husi sidadaun ne’e, lamenta ho hahalok ho sidadaun ne’e nian tanba iha situasaun difisil ne’e, ema hotu hetan susar maibé nia lor-loron joga karta.

Viziñu ne’ebé lakohi temi naran hatete, maluk barak mak ba ajuda ona família ne’e, maibé atetude husi família nemak ladun diak tanba ajudu ne’ebé ema fó família ne’e lori ba faan fali.

“Mana ne’e devedor, lorloron joga karta, sasan ne’ebé ema ajuda sira lori ba faan fali,”

Viziñu ne’e  hatete, situasaun difisíl ida ne’e (Covid-19), laos  halo sira mesak mak susar ou hamlaha maibé ema hotu,  maibé tanba samak ema fó ajudu sira ba faan fali, pois joga karta hela deit.

Sidadaun ne’ebé peñor oan ba kost nain, origem husi Municipiu Manufahi, hela iha Dili tanba servisu iha loja Xina nian, tanba Covid-19 mak para servisu. Remata! 

Minggu, 09 Mei 2021

TESTA SWAB ATU SALVA EMA NIA VIDA, LAOS VIOLA EMA NIA DIREITU

Hafoin Governu aplika regra atu swab test obrigatoriu ba sidadaun hotu, JURISTA barak loke fali KONSTITUISAUN hodi halo argumentu oi-oin dehan, Governu Viola sidadaun sira nia direitu, Governu Ditadura!

Pergunta, test Swab obrigatoriu atu oho sidadaun sira ga? Nemak dehan viola sira nia direitu ne’e? Se  atu Salva sidadaun sira vida nusa mak ita tenki preokupa? Teste obrigatoriu ne’e, atu salva sidadaun sira husi Covid-19, tanba husi test nemak ita bele hatene sidadaun ida vírus covid-19 kona ou lae? Se kona profesionais saúde sira bele salva sira.

Ohin loron mundu tomak inklui Timor-Leste funu hasoru Covid-19, tanba konsidera Covid-19 ne’e inimigu ne’ebé  bele oho ita la hare ba idade, la hare ba estatuto, ema boot ga kiik, povu ga líder.

Oras ne’e dadaun ita  iha funu laran, maibé sidadaun balun sei dehan, Covid-19 ne’e politizadu, Covid-19 ne’e bosok, hanesan TL nasaun mesak iha mundu ne’e, Covid-19 nasaun seluk hamate ema hanesan, iha India, Brazil, EUA ne’e politizadu ga?

Pandemia Covid-19 fó ona impkatu negativu ba ekonomia global, tuir IMF hatete katak, ekonomia global monu ona ba krizie , kresimentu ekonomia global 95% sofre tanba inpaktu husi pandemia Covid-19.

Iha Timor-Leste, Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, desde 2020 esforsu ho desizaun polítika lubuk ida, hodi bele kontrolu pandemia nomos mitiga impaktus negativus iha ekonomia no moris sosiedade nian.

Iha tinan 2020, liu husi lei númeru 2/2020 loron 6 Abril, Governu TRANSFERÊNCIA EXTRAORDINÁRIA osan husi FUNDO PETROLÍFERO ho valor $250.000.000,00 (duzentos e cinquenta milhões de dólares americanos).

Iha fulan Juñu  2020, liu husi LEI N.º 5 /2020 de 30 de Junho, husu transferência tan osan ho valor de USD $286.300.000,00 (duzentos e oitenta e seis milhões e trezentos mil dólares americanos), hodi garantia funcionamento da Administração Pública até à aprovação do Orçamento Geral do Estado 2020.

Iha Orsamentu Retifikativu (OR) 2021 governu propoin medidas lubuk ida atu bele mitiga impaktus negativus iha ekonomia no moris sosiedade nian, maibé maluk balun sei nafatin konsidera Covid-19 ne’e politizadu no bosok.

Se ohin loron ita iha funu laran (funu hasoru Covid-19), ita bele kritika medidas no intervensaun Governu nian  maibé labele konsidera Covid-19 ne’e bosok ou politizadu, semak sei hanoin hanesan ne’e, sira mos kontribui ba inimigu (Covid-19) hodi oho ema, sira ne’e traidor iha era ukun rasik án.

 Ita Karreta Ambulansia tuda iha fatin-fatin, profesionais saúde hetan agresaun fiziku, hetan mal trata, maske sira (Profesionais saúde), tau sira nia an iha risku, sira balun servisu to’o covid-19 kona sira, maibé ita la dignifika sira nia servisu, ita la respeita no agradese sira servisu.

Situasaun ida ne’e (covid-19), ita konsidera hanesan funu, funu ne’ebé nasaun hotu infrenta hela, ita persiza sakrifika ita nia án kontribui ba profesionais saúde, autoridade Estadu hodi bele ultrapassa funu ida ne’e.

Copy/Manuel Wono

Selasa, 04 Mei 2021

PPN LEGAL, CNRT NIA AKUZASAUN MAK ILEGAL

Kuaze tinan ida halo distuisaun ba Prezidente Parlamentu Nasionál sesante Distinto Deputadu Arão Noé no eleze fali Prezidente Parlamentu Nasionál foun (atual), Kamarada Aniceto Guterres ho votus afavor 40 maibé iha plenária Parlamentu Nasionál iha media sosiál CNRT sira sei toka muzika “PPN ilegal no asaltu poder”.

Aktu polítika ida ne’e, halo iha Parlamentu Nasionál iha loron 19 Maiu 2020, la simu distitui Deputadu Arão Noé husi PPN, Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál uza meus anarkismu hodi harahun meza Prezidente Parlamentu Nasionál, meus ikus liu CNRT uza maka, husu Tribunal Rekrusu (TR) atu deklara inkonstitusionalidade ba aktu ne’ebé akontese iha loron 19 Maiu 2020.

Deputadu CNRT sira konsidera katak, Rejimentu Parlamentu Nasionál artigu 16 B, ne’ebé fó dalan atu hatun no hasaé Prezidente ida ne’e kontra konstituisaun RDTL.

Tribunal Rekrusu iha loron 12 Juñu 2020 hasai nia akordaun  ho númeru:0034/20.TRDL ba keixa ne’ebé mak Deputadu CNRT hatama.

Tribunal Rekrusu deklara  katak, aktu ne’ebé akontese iha Parlamentu Nasionál ne’e, aktu polítiku la kontra konstituisaun RDT tanba hili PPN ne’e kestaun konfiansa polítika, wainhira maioria Deputadu lakon konfiansa bele troka .

Maibé até agora CNRT sira sei koalia bebeik katak, PPN atual asalta poder, PPN ilegal, ilegal husi ne’ebé? CNRT nia kakutak mak sei ilegal?

CNRT mos sei uza argumentu PPN ne’e ilegal tanba seidauk simu pose, maibé rejimentu Parlamentu Nasionál N.º 1/2016 de 11  Maiu ne’ebé halo  primeira alterasaun ba Regimentu Parlamentu Nasionál aprovado iha 2009, katak  eleisaun PPN foun komunika ba PR no PM depois publika iha Jornal da republika ne’e hakerek momos iha rejimentu Parlamentu Nasionál artigu 15,aliña 5 (A eleição do novo Presidente é comunicada ao Presidente da República e ao Primeiro-Ministro, e publicada no Jornal da República), laiha lei ruma hatete katak, PPN tenki simu posse maibé CNRT dehan tenki simu posse, ida nemak dehan defende konstituisaun to’o gagal?

Maibé ita mak hatene deit ona, CNRT nia propoganda polítika ohin loron mak tendénsia atu desakredita no defama líder orgaun soberanu sira. Intensionalmente CNRT tenki lansa propaganda hodi konstroe persepsaun ne’ebé negativu iha públiku, atetude ne’e hatudu deit  wainhira lakon poder, CNRT mos lakon morál hanesan ema polítiku.

copy husi FB Manuel Wono

 

GPPN Husu Ona PNTL Investiga Festa-Nain no Sidadaun Ne’ebé Públika Informasaun Falsu

Gabineti Prezidente Parlamentu Nasionál (GPPN), husu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu halo investigasaun ba sidadaun ne’ebé kontra regra Estadu Emerjénsia (EE) hodi halo festa, inklui investiga sidadaun ne’ebé públika informasaun iha media sosiál ho tendensia atu halo defamasaun hasoru Prezidenti Parlamentu Nasionál.   

 

Liu husi komunikadu imprensa ne’ebé asesu,  Xefe Gabinete Prezidente Parlamentu Nasionál, Alicia Amaral Sarmento klarifika ba públiku kona-bá informasaun ne’ebé fó sai iha loron 3 Maiu, 2021 iha mídia sosiál, Facebook husi ema ho ID naran “Iskeru Firaku Sertimor”, ne’ebé dehan katak,

“Presidente Parlamento Asalto Poder nia familia ohin kalan halo festa iha kolmera Loja Osan Mean Rame demais”,….

Públikasaun ne’e iha tendénsia atu desakredita no defama Prezidente Parlamentu nia naran. Públikasaun informasaun hanesan ne’e intensionalmente atu lansa propaganda hodi konstroe persepsaun ne’ebé negativu iha públiku, kona-bá Prezidente Parlamentu Nasionál, Dr Aniceto Guterres.

“Públikasaun ne’e hatudu tendénsia desakredita no defama kargu orgaun soberánia ne’ebé Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes assume,” dehan XGPN

Karik iha duni festa ruma hanesan autór Iskeru Firaku Sertimor hatete, ne’e la’os Prezidente Parlamentu Dr. Aniceto nia responsabilidade, tanba Prezidente la-hatene no laihá ligasaun ho festa ne’e.

“Karik iha duni festa hanesan públikasuan ne’e hatete, husu ba autoridade polisiál kompetente foti medidas hasoru atus husi ema sira ne’ebé organiza no involve iha festa ne’e, tanba viola Lei no.7/2021, 28 Abril kona-bá Deklarasaun Estadu Emerjénsia, alínea c), artigu 4 ne’ebé hatete katak autoridades públikas kompetente sira bele impoen medidas ba hamenus risku kontájiu no halo medidas prevensaun no kombate epidemia, inklui limita ka proibe realizasaun reuniaun sira no manifestasaun ne’ebé halibur ema ho potensia transmite moras SARS-Cov-2, basa ne’e konstitui ona krime desobediénsia,”

Ohin kedas, Prezidente Parlamentu Nasionál Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, halo mós keixa ba Komando Geral PNTL no Polísia Investigasaun Kriminál hodi foti medidas hasoru hahalok sira viola lei no ordem públika.

“Husu atu ema ida naran “Iskeru Firaku Sertimor” ne’ebé públika informasaun no temi Prezidente Parlamentu Asaltu Poder, tenki responsabiliza nia lia-fuan hirak ne’ebé nia hasai ba públiku,” .

         

Senin, 29 Maret 2021

“CNRT COVARDE”

Kazu akuzasaun subornu husi membro CPN CNRT no Deputadu CNRT hasoru Kamarada Mari Alkatiri hatudu lolos, liderança CNRT Covarde/Tauk Ten/Pengecut tanba, iha tempu naruk nia laran, CNRT uza kazu subornu hodi akuza no kalunia, Kamarada Mari Alkatiri maibé sira la brani lori ba dalan justisa tanba saída?

CNRT dala barak daán deit faktu ne’e sira nia bolsu laran hodi kanta no dahur hodi halo kontenti án, tanba laiha argumentu seluk hodi halo agitasaun no propaganda falsu tanba sira laiha matéria seluk atu halo kampaiña.

Hanesan joga bola karik, Bola falta iha grande área, CNRT hein marka penalti maibé CNRT la marka penalti ikus mai Kamarada Mari Alkatiri mak marka fali golu ba CNRT, (CPN no Deputadu CNRT) sai arguido hotu tanba ibun komadre demais hodi halo akuzasaun falsa no kalunia.

Sai tiha ona arguidu no hetan notifikasaun husi Ministeriu Públiku mak CNRT kokotek dehan ami iha faktu kompletu, se faktu kompletu nusa la keixa kedas Kamarada Mari Alkatiri ates, agora Kamarda Mari Alkatiri keixa tiha imi mak imi foin dehan ami iha faktus.

Tribunal Australia ho Tribunal Estadu Unidos America (EUA) la prova ona faktu ne’e, agora CNRT mak atu prova fali maibé ho estatuto nudar arguidu.

Intersante, Ministeriu Públiku nutifika membro Conselho Politica Nacional (CPN) no Deputadu CNRT ne’ebé asina no deklarasaun hodi akuza Kamarada Mari Alkatiri atu  lori sira nia faktu ne’e ba justifica, tanba sira mak autor ba halo deklarasaun, sira mak tenki responsabiliza.

Agora Prezidenti Partidu CNRT Sr. Xanana Gusmão ejizé Ministeriu Públiku atu notifica nia hanesan arguidu tanba Sr. Xanana Gusmao mak orienta CPN CNRT ho Deputadu Bankada CNRT halo deklarasaun hodi akuza Kamarada Mari Alkatiri.

Kredizer ne’e hanesan lolos  ‘Boneka uza pila’  membro CPN ho Deputadu CNRT, Prezidenti Partidu CNRT Sr. Xanana tau pila mak foin sira lian.

Maibé kestaun mak ne’e,  laos semak atu representa se? atu Sr. Xanana Gusmão ou membro CPN no Deputadu/a CNRT semak atu ba hatan lao kestaun, kestaun mak atu ba justifika faktu ne’ebé CNRT  babain uza hodi kanta ne’e.

Sé faktu ne’e los, menbro CPN ne’ebé  notifikadu bele justifica la persiza Sr. Xanana Gusmao turun gunung!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 

Iha tempu koresmaka ne'e, Sr. Xanana Gusmao hakarak saran nia an ba Ministeriu Publiku hodi lori netik Menbru CPN no Deputadu CNRT nia krus maibe iha Justisa nian ne'e labele!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

  

Minggu, 21 Maret 2021

Xanana Kontra Prokolu Saúde, CNRT Fó Sala ba Povu

Reprezentante Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál, Deputada Virgina Ana Belo fó ‘sala’ ba Povu wainhira ba hobur Prezidenti Partidu CNRT Xanana Gusmão, ne’ebé sai ba buka ou sosa nia necessidade ruma.

Deputada Bankada koalia ida ne’e, wainhira Deputadu Bankada Governu kestiona prezensa líder nasionál Xanana Gusmão iha komonidade nia leet ne’ebé hatudu katak la kumpri protokolu saúde nian, ne’ebé dadaun ne’e aplina hela serka sanítaria, covinamento obrigatoriu hodi kumpri protokolu Saúde no Organizasaun Mundiál Saúde (OMS).

Deputadu Bankada Governu  husu líder nasionál sira mos tenki sai ezenplu, hodi kumpri regra sanítaria, convinamento obrigatoriu tanba ho meus ida ne’e deit mak bele hapara alastrasaun vírus Covid-19.

Deputada CNRT Virgina Ana Belo dehan, sira nia Prezidenti Partidu CNRT la sala, tanba nia (XG) ba buka nia (XG) persiza ruma, sosa buat ruma maibé haarak ba hobur Xanana Gusmão.

Deputada ne’e, sujere atu halo lei ida para banku Prezidenti Partidu CNRT ne’e labele sai, ou se bele halo moru halo nia rezidensia deit.

Númeru kazu Covid-19 iha Timor-Leste maske seidauk hamate ema maibé numeru afetadu , oras ne’e dadaun saé makás tanba iha ona transmisaun lokál ne’ebé iha semana hirak ikus ne’e saé makas iha kapitál Díli, Baukau, Covalima, Vikeke no Maliana.

Sentru Jestaun Krizí esforsu makás atu kontrola moras ida ne’e, tanba ne’e sira apela atu Timor-oan hotu kumpri regra sanítaria no prokolu saúde nian (fase liman bebeik ho sabaun, uza maskra, distansiamentu sosiál, lalika sai husi uma kuandu la urjente, evita halibur ema barak). 

 

Senin, 01 Maret 2021

Xanana Protektor Pedofilia

Prezensa Prezidenti Partidu CNRT Xanana Gusmão iha Tribunal Regiaun Oecuse ba julgamentu kazu violasaun sexsual ne’ebé akontese iha orfonatu Topu Honis, Regiaun Administrativu Espesial Ambeno-Oecusse (RAEOA), hatudu katak, Xanana Gusmão hakarak proteze Eis Padre pedofilia Richard Dasbach.

Aktu Xanana Gusmão nian hetan kritika makas husi nia eis kaben Kristy Swrod Gosmão no nia oan nain tolu.

Xanana Gusmão ne’ebé dehan lider karismatiku iha tempu rezistensia, agora dadaun lakon ona no naran foer ona tanba dala barak, nia mak sai protetor ba corruptor sira hanesan kazu Eis Ministra Finansas Emilia Pires, kazu Kalbuadi Lay, Sekretariu Geral CNRT ne’ebé to’o agora nia subar deit iha Australia no la fila mai Timor-Leste, bainhira Xanana hakarak hasoru sira hasoru malu deit iha Indonesia.

Wainhira sei asumi kargu hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão hakerek kart aba Parlamentu Nasional atu labele hasai imunidade membro Governu ne’ebé comete krimi korrupsaun.

Fila ba kazu pedofilia, Tribunal Timor-Leste agora dadaun halo hela prosesu investigasaun ba aktu krimi ne’e, maibé tribunal Vaticano konklui ona investigasaun no hasai ona desizaun iha tinan 2018 tanba konprova katak, Richard Dasbach komete duni krimi violasaun sexsual hasoru labarik minoridade sira iha orfonatu Topu Honis.

Ba tribunal Vaticano, Richard Dasbach konfesa katak nia halo duni violasaun sexsual hasoru labarik sira. Hahalok Richard Dasbach hamosu trauma boot ba vitima sira.

Violasaun seksual ida ne’ebé komete husi Richard Dasbach hanesan krimi boot ida tanba estraga mos futuru labarik sira nian, persiza kria mekanismu ida ne’ebé diak atu prevene ou lei ruma atu fó peña ne’ebé todan ba autor.