Selasa, 18 Februari 2025

POVU LABELE VITIMA BA DEZENVOLVIMENTO

IX Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão uza razaun dezenvolvimento hodi halo eviksaun ho kruel no dezhumanu, ne’e hatudu deit governu laiha kapasidade atu rejolve problema no hatudu deit karakter ditadura.

Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Guterres hatete iha plenária loron 17 Fevereiro 2025, bainhira Deputadu husi Bankada Governu uza razaun dezenvolvimento hodi halo eviksaun.

“Rona liafuan ida eviksaun ba dezenvolvimento! iha Indonesia nia tempo hau rona tiha ona (pengusuran demi pembangunan) agora ita duni sai tiha Indonesia, ita kaer nafatin lisaun a’at ga konseito at Indonesia nian ne’e, afinal das kontas ita nafatin deit, ita la muda ida,” deklara Xefe Bankada FRETILIN.

Iha Indonesia nia ukun, dehan pengusuran demi pembangunan  tamba poder ne’e kon kali kon ho ema riku sira depois hasai ema kiak sira, duni sai ema kiak sira, ida ne’emak agora akontese dadauk iha Timor-Leste iha IX Governu nia ukun.

 “Tamba konseitu ida ne’e konseitu ida ne’ebé hatudo poder nia inkapasidade atu resolve problema, hatudo poder nian karakter ditadura ne’e, ne’e maka agora akontese, ba interese ema riku nian ema kiak sira duni sai hosi sidade, agora ema sira duni sai ne’e sai saida? afinál imi nia interese ne’e ba ema riku deit,”

Deputadu FRETILIN ne’e dehan, atu hasai ema ka duni ema sai hosi nia hela fatin, tengke fó kondisaun, tanba ema sira ne’e munisípiu mai iha Dili atu buka moris, tamba iha munisipio laiha kondisaun tamba Governo sira ne’ebé ukun ne’e laiha plano ba dezenvolvimentu, tenki fó kondisaun, tenki moris diak liu hosi fatin ne’ebé sira hela antes, (fatin ne’ebé Governo hasai ) fó kondisaun para sira bele moris ho dignu hanesan ema riku sira, ne’e maka ema dehan konseito lolos ida ne’ebé dehan atu halo dezenvolvimento maka ida ne’e.

 “Ita kuando halo eviksaun ba dezenvolvimento ne’e ema sira ne’e tenke moris diak liu fali ida antes ne’e, ne’e maka dehan dezenvolvimento, laos dezenvolvimento hamosu fali vitima, ida ne’e maka dehan hatudo ita nia inkapasidade iha ukun atu halo dezenvolvimento, lolos ne’e dezenvolvimento ne’e dezenvolvimento ida que tengke halo ema diak, laos para atu halo at ema, laos para atu halo ema sai vitima, entaun eviksaun hotu atu halo saida, eviksaun ba dezenvolvimento lolos ne’e biar ema hetan eviksaun maibé kiak ka riku hotu-hotu goja hanesan, se laos ida hanesan ne’e dezenvolvimento ne’e diskriminasaun, ne’e ita diskrimina ema riku ho ema kiak, entaun ita bo’ot sira ukun ema riku deit ka?,” 

Minggu, 16 Februari 2025

“IX Governu Fó Prioridade ba Ema Riku Halo Terus ba Povu Ki’ik,”


 Ita nia Konstituisaun RDTL rekoñse direitu fundamentál sidadaun sira nian, liu-liu direitu ba propriedade privada, direitu ba uma no direitu ba meiu ambiente. Direitu fundamentál sira ne’e foin bele hetan bainhira Governu kria ona polítika públika ba ordenamentu territóriu no planeamentu urbanu ida ne’ebe sustentável no inkluzivu ba povu Timor-Leste tomak.

Prinsípiu ida hateten momos tuir Lei nú. 6/2017, Lei báziku kona-ba ordenamentu territóriu, ne’ebe ejize ba Governu hodi tenke halo esforsu tomak atu alkansa dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no progressivu ba povu Timor-Leste, liu-liu garante dezenvolvimentu ekonómiku, kriasaun bem-estar sidadaun nian, protesaun ambiente no rekursu naturais, valorizasaun patrimoniu kultural, históriku no relijiozu.

Estadu no povu iha responsabilidade atu kontribui ba konstrusaun sidade ne’ebé organizadu, sustentável no inkluzivu ho baze hosi prinsípiu lulik libertasaun povu nian ne’ebé ema rihun-ba rihun defende ho sira nia terus no sakrifisiu sira durante luta kontra okupasaun no opresaun rezime ditadura Indonézia nian durante 24 anos nia laran.

Bankada FRETILIN hakarak fanun Governu atu labele marginaliza povu Maubere ida ne’e husi benefisiu dezenvolvimentu nasaun ida ne’e nian, hodi fó deit espasu no tratamentu espesiál ba hirak ne’ebe iha kapitál boot, riku no sira ne’ebé iha poder polítiku sira hodi goja Repúblika ida ne’e nia rain no riku-soin sira. 

Desde inísiu, Bankada FRETILIN nota katak iha ezekutivu em pesoa nu’udar Sekretáriu Estadu ba Assuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) nian, hala’o nia asaun eviksaun lá tuir prinsípiu sira ne’ebé estabelese ona iha konstituisaun no lei sira ne’ebé estabelese ona. Povu ki’ik sira fasil hetan eviksaun, hetan duni no bandu atu buka moris no hela iha nia rain rasik, enkuantu sira ne’ebé riku no iha osan kontinua hela no goja ho hakmatek. SEATOU uza forsa Polísia no Militár sira hodi obriga povu sai hosi sira nia fatin sem iha planu reintegrasaun ekonómiku no sosiál, inklui indeminizasaun ne’ebe justu  ba vítima despeju administrativu sira ne’e. 

Buat sira ne’e akontese tambá lá iha padraun fiksu kona-ba instrumentu no orientasaun hosi planeamentu ordenamentu territoriál iha nível nasionál, muito menus planeamentu territoriál iha nível munisípiu sira. IX Governu Konstitusionál hakarak halo dalan luan, halo sidade ne’e furak maibé lá iha planu kona-ba oinsa nia povu sira atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema ida-idak no privasidade familiár hanesan Konstituisaun RDTL Artigu 58 hateten.

Daudaun ne’e, Governu hahu ona identifikasaun no planu eviksaun ba nia povu sira, la’os iha Dili deit, maibé komesa ona iha munisípiu sira. Bankada FRETILIN husu ba IX Governu atu halo planu ordenamentu ida ne’ebé integradu, sustentável no inkluzivu, no tenke envolve povu iha laran. Povu tenke iha liberdade atu koalia sai nia hanoin kona-ba planu Governu ne’ebé afeita ba sira nia moris, povu tenke hetan informasaun sufisiente sira ne’ebé mai antes no iha prazu tempu no oportunidade ne’ebé nato’on ba sira atu bele muda hela fatin, buka fatin buka moris no fatin ba nia oan sira atu hetan edukasaun ne’ebé di’ak, sira tenke hetan solusaun ne’ebé di’ak no justu hosi Governu ba sira nia fatin foun no livre hosi ameasa hosi autoridade Governu nian, biar sira hela iha rai estadu ka propriedade privadu ema seluk nian, satan sira hela iha sira nia uma rasik ne’ebé sira hari’i ho sira nia kosar ben rasik tuir espíritu  Lei n° 8/2016  artigu 22 kona-ba konsulta públika.

 

Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasionál,

Distintu Membrus Parlamentu Nasionál no Sr. Vise-Ministru,

 

Iha fatin ida ne’e, ami hakarak aprezenta iha ne’e situasaun preokupante balu hanesan Komponente Naval F-FDTL no ninian edifísiu iha Hera ne’ebé foin lalais ne’e hetan inundasaun maka’as. Mota besik iha komponente naval simu be’e husi mota seluk, ne’ebé aumenta be’e nia forsa no hamosu inundasaun iha kampaun komponente naval. Dalan atu evita inundasaun iha futuru mak tenke desvia mota ba fatin seluk, maibé depois de fiskalizasaun komisaun parlamentar ba terrenu, ami hetan informasaun katak planu ida ne’e labele hala’o tambá atu desvia mota ida ne’e, mota sei tama ba iha ema importante ida nia propriedade, iha rai ne’e. 

Kazu seluk ne’ebé ami hakarak fahe iha ne’e mos mak iha Becora, planu eviksaun tambá alargamentu dalan ne’e mós desvia ema boot sira no nia família sira nia uma. Prátika ida ne’e hatudu momo’os katak povu ki’ik sira nia rai, uma no moris ne’e lá importante iha IX Governu ida ne’e nia matan kompara ho ema riku sira. Será que, rai ida ne’e ba elites sira mak bele hela ka rai ida ne’e mós ba povu ki’ik sira atu hela?

 Exelénsia sira!

Bankada FRETILIN hakarak deklara katak, importante tebes atu iha planeamentu no ordenamentu territoriál ida ne’ebé sustentável, integradu no inklusivu atu evita despeju forsadu sira ne’ebé viola prinsípiu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL, espesifikamente iha artigu 44º, Nº. 1 ne’ebé konsagra katak “Ema ida-idak iha direitu atu movimenta no estabelese hela fatin iha ne'ebé deit iha territóriu nasionál” no artigu 54º, Nº. 3 kona-ba rekizisaun no espropriasaun ba utilidade públika so akontese ho indeminizasaun ne’ebé justu, no artigu 58º kona-ba ema hotu-hotu iha direitu ba sira nia án rasik no ba sira nia família, uma ho dimensaun adekuada, iha kondisaun ijiene no konfortu ne’ebé prezerva intimidade pesoál no privasidade familiár.

Tuir UN-Habitat, “despeju forsadu” bele iha impaktu seríu ba individu no komunidade sira, inklui hamosu falta de abrigo, lakon asesu ba nessesidade báziku sira hanesan kuidadus saúde no edukasaun, aumenta pobreza, trauma psikolójiku, perturbasaun sosiál, no diminuisaun iha kualidade moris jerál, ne’ebé dala barak afeta desproporsionalmente ba grupu marzinalijadu sira iha sosiedade sosiál; essensialemente viola direitu umanu ba habitasaun adekuada

Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasionál,

Distintu Membru Parlamentu sira no Sr. Vise-Ministru,

Povu iha direitu atu hela metin iha uma sira ne’ebé sira hari’i, tambá ne’e, bainhira hasai família ida husi sira nia hela fatin ida, Governu tenke kria kondisaun minímu ida hanesan uma temporaria ka kria programa habitasaun atu sira bele integra iha laran. Nune’e, Governu nia programa ordenamentu teritoriál ne’e bele diminui risku sira hasoru nia povu sira. 

Ita hotu sei relembra hikas liafuan husi atuál Primeiru-Ministru Jose Alexandre Xanana Gusmão iha nia aktu atu impede despeju administrativu husi tribunal ba família hitu (7) iha Becora “Hasai ema sira ne’e atu ba tau iha ne’ebé?”.

Bankada FRETILIN defende tratamentu hanesan ba sidadaun hotu-hotu, maski nune’e, ami mós eziji katak iha kazu balun sira tenke hetan tratamentu diferensiadu. Ami sita fraze husi sosiologu portugés, Boaventura Sousa Santos ne’ebé temi “Ita iha direitu atu sai hanesan bainhira ita nia diferensa halo ita sai inferiór; no ita iha direitu atu sai diferente bainhira ita nia igualdade halo ita sai diferente. Tambá ne'e maka presiza igualdade ida ne'ebé rekoñese diferensa sira no diferensa ida ne'ebé la prodúz, la fó-han ka reprodúz dezigualdade sira.” 

Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasionál,

Distintu Membrus Parlamentu no Sr. Vise-Ministru,

Bankada FRETILIN dala ida tan hakarak estadu ida ne’e tenke luta maka’as atu hatu’ur sosiedade ida ne’ebé bezeia ba valores justisa sosiál, progresu no dezenvolvimentu partisipativu no sustentável. Tambá ne’e ami kondena maka’as asaun despeju forsadu ne’e, liu-liu kona-ba tratamentu ne’ebé deziguál ba sidadaun sira ne’ebé sofre husi atuasaun SEATOU nian.

Loron hirak ikus ne’e ita hare’e notisias deklarasaun populasaun afeitadu sira ne’ebé maioria mai ho rendimentu ki’ik katak to’o ohin loron sira seidauk hetan indeminizasaun husi estadu hanesan promete ona. Realidade ne’e komprova faktu ne’ebé hatete defende husi UN-habitat, katak iha prosesu eviksaun, ema sira ne’ebé hetan prejuizu no sofre maka’as liu mak sira ho rendimentu ne’ebé ki’ik.

Bankada FRETILIN lamenta ho SEATOU ne’ebe duni ona ema, maibé seidauk selu indeminizasaun,  lá hatene kria kondisaun nessesáriu ba re-alojamentu ka reintegrasaun ba vítima sira, liu-liu labarik kikoan no inan isin rua sira. Ami hare’e katak bainhira SEATOU lá kria kondisaun sira hanesan ami temin iha leten, maka ita sei husik povu barak mak sai vítima iha asaun eviksaun sira iha futuru. LEI NO 8/2016  EXPROPRIAÇÃO POR UTILIDADE PÚBLICA, Artigu 21 kona-ba Estudo de impacto social e plano de realojamento, husu atu Governu antes implementa nia planu eviksaun, tenke halo: Estudu kona-ba impaktu sosiál ho objetivu atu identifika konsekuénsia pozitiva no negativa sira ba ema-interessadu nia moris, ne’ebé hamosu tambá espropriasaun.

Planu realojamentu nu’udar planu asaun ida ne’ebé estabelese prosedimentu hodi hakma’an efeitu kontráriu no fó kompensasaun ba buat hirak ne’ebé ema-interessadu lakon tambá esproriasaun.

Exelénsia sira!

Iha fatin ida ne’e, ami hakarak hatudu iha ne’e istória susesu rua bainhira buat hotu funsiona ho planeamentu integradu no koordenadu, hanesan referénsia ne’ebé SEATOU bele uza atu dignifika ita nia povu Mauberes:

Sidade Helsinki adota polítika ida ba tempu naruk ne'ebé hanaran "Helsinki Hometown" iha 2016, hodi promove no fornese mistura ida ne'ebé ekilibradu hosi uma sira hodi hatan ba nessesidade no situasaun moris nian ne'ebé la hanesan. Objetivu prinsipál ida maka atu kria bairu sira ne'ebé kahur iha sidade laran tomak. Ida ne'e mos estabelese alvu sira ba produsaun uma nian ne'ebé iha no aluga iha merkadu sira ne'ebé reguladu no lá reguladu. Husi uma 6,000 ne'ebé maka prodúz kada tinan, pursentu 25 maka uma aluga nian ne'ebé hetan subsídiu no reguladu no pursentu 30 maka uma propriedade nian ne'ebé lá hetan subsídiu maibé reguladu, ne'ebé nia folin no kualidade hetan kontrolu. 

Sidade Medellin, sidade boot daruak iha Kolómbia, hili ona polítika ida "Halo buat ne'ebé diak liu ba ema kiak sira", ne'ebé signifika katak foka ba mudansa moris hosi ema sira ne'ebé presiza liu, nessesidade atu hari’i "fatin sira" no la’os de'it "espasu sira".

Fatin ne'e presupoin ezisténsia hosi signifikadu ida, enkuantu espasu ne'e hanesan deit infraestrutura rasik, implementasaun hosi medida sira urbanizmu sosial nian iha Medellín halo ho maneira ida ne'ebé artikuladu kompletamente entre frente polítika públika oi-oin no projetu intervensaun sosiál sira presiza kontribui hodi lori asesu no dignidade ba ema sira.

Ikus liu, Bankada FRETILIN ezije atu SEATOU opta ba meius komunikasaun permanente, aprosimasaun, dialógu atu nune’e eviksaun la’o ho dame sem sofrimentu no mudansa, reintegrasaun no povu nia moris la hetan mudansa radikal no prosesu dezenvolvimentu sei akontese tuir dalan ne’ebé justu no ekilibradu ho modu sustentável no reziliénte.

 

Obrigadu!

Deputadu Deklarante

Jose da Cruz

 17/02/2025